Ingrid Antičević-Marinović bivša je saborska zastupnica, potpredsjednica odbora za zakonodavstvo, članica odbora za ustav, poslovnik i politički sustav, odbora za pravosuđe i zajedničkog odbora Hrvatske i EU, te današnja sutkinja Ustavnog suda.
Sutkinja je Ustavnog suda jer je imala podršku SDP-a, a samim time i HDZ-a u izboru ustavnih sudaca. Ingrid Antičević Marinović izabrana je sa 117 glasova za, 6 suzdržanih i 15 protiv.
Udana je za Marka Marinovića, koji je bio pomoćnik okružnog tužitelja u Zadru, zatim sekretar Sekretarijata unutarnjih poslova općine Zadar, a potom je početkom osamdesetih otvorio odvjetnički ured u kojem će se zaposliti Ingrid Antičević-Marinović te desetljećima kasnije, njihov sin Dan, navodi Večernji list, koji za Antičević-Marinović također dodaje da je “pravosudni ispit položila 1982. Sljedeće godine je završila poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti u Zagrebu. Položila je sve ispite osim završnog.”
Uz Ingrid Antičević-Marinović i njenog muža Marka Marinovića vezane su dvije velike afere.
> Željko Sakić: Ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović kadrovski Armagedon!
Kako je pisao Željko Sakić, njezin suprug je “javno napao svoju bivšu klijenticu Anu Magaš, a potom je njenoj majci ispostavio račun za odvjetničke usluge u iznosu od gotovo pola milijuna kuna. Zbog odavanja odvjetničke tajne bio je isključen iz Odvjetničke komore.”
“Druga afera javnosti je postala poznata 2006. kada ispostavilo da je kao ministrica pravosuđa 2002. zloupotrijebila svoj položaj potpisavši klijentu svog supruga suglasnost za preuzimanje benzinske crpke”, naveo je Sakić u istom članku. Dalje dodaje: “U veljači 2013. govorila je na „engleskom jeziku“, u EP. Nakon toga su je brzo uklonili s liste SDP-a za izbor zastupnika u Europskom parlamentu.”
> Ustavna sutkinja Antičević Marinović skrivila prometnu nesreću i otišla
Po kojim se kriterijima biraju suci Ustavnog suda?
Ustavne suce bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom, a trebali bi biti birani iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora. Na žalost dvotrećinska većina zahtjeva dogovor, točnije političku trgovinu, uglavnom dviju najvećih stranaka SDP i HDZ, a to znači i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
Dok je 2016. izabrano 10 sudaca, 2017. su u Hrvatskom saboru izabrana tri suca Ustavnog suda koja je Saborski Odbor za Ustav i Poslovnik, bez rasprave, predložio Hrvatskom saboru u srpnju prošle godine godine. Novom političkom trgovinom SDP-a i HDZ-a izabrani su Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda kojemu je mandat istekao u travnju, Mate Arlović, ustavni sudac i Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa