Dok se turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan sve oštrije obračunava s političkim protivnicima, Europska unija nastavlja milijardama eura financirati njegovu zemlju. Iako Bruxelles upozorava Tursku na potrebu poštivanja demokratskih vrijednosti, geopolitički interesi očito imaju prednost pred principima. Uhićenje istaknutog oporbenog čelnika Ekrema İmamoğlua izazvalo je zabrinutost europskih dužnosnika, ali malo je vjerojatno da će EU povući konkretne poteze protiv Erdoğana – jer mu je Turska previše strateški važna.
EU i Turska: Prava ili interesi?
Europska unija nastavlja ulagati milijarde eura u Tursku. To čini unatoč sveobuhvatnom obračunu predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana s političkim protivnicima.
Bruxelles je upozorio svog južnog susjeda da „očuva demokratske vrijednosti“. To se dogodilo nakon što su turske vlasti proteklog vikenda uhitile oporbenog čelnika Ekrema İmamoğlua. No, strateška važnost Turske znači da će EU vjerojatno na to zažmiriti. A Erdoğan to dobro zna.
„Što god učinio, EU će morati ići ukorak s njim“, rekao je Dimitar Bechev, predavač na Sveučilištu u Oxfordu.
Dva europska dužnosnika izjavila su za Politico da status Turske kao zemlje kandidatkinje za članstvo u EU obvezuje Ankaru na poštivanje demokratskih vrijednosti. Kako bi mogli govoriti o zatvorenim pregovorima, odobrena im je anonimnost.
„S velikom zabrinutošću pratimo razvoj situacije u Turskoj“, rekao je jedan od njih. Od početka nemira prošlog tjedna sigurnosne snage privele su više od tisuću osoba, uključujući novinare. „Najnoviji događaji proturječe samoj logici pristupanja EU“, dodao je.
Ipak, Turska je važna za EU u pitanjima migracija, trgovine, energetike i obrane. Zbog toga bilo kakav odgovor Bruxellesa vjerojatno neće poremetiti odnose s Ankarom, priznao je drugi dužnosnik.
>Bekić: Erdogan koristi prosvjede kao dio svoje strategije
Milijarde eura za Tursku unatoč zastoju pregovora
Turska je podnijela zahtjev za članstvo u EU 1999. godine. Iako su pregovori posljednje desetljeće zapeli, zemlja i dalje prima milijarde eura iz pristupnih fondova.
Ankara je također primila oko 9 milijardi eura pomoći za smještaj izbjeglica s Bliskog istoka. Predstoje joj i velika sredstva za potporu europskoj obrambenoj industriji.
Turska je važno čvorište za izvoz nafte i plina. Trgovinski tokovi s EU iznose više od 200 milijardi eura godišnje.
Od potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Ankara ima ključnu ulogu u kontroli pristupa Crnom moru. Također sudjeluje u provedbi sankcija protiv Moskve. Nedavno se spominjala i kao mogući glavni sudionik buduće mirovne misije u Ukrajini.
„Status quo prije İmamoğluovog uhićenja bio je udoban za EU jer je postojalo dovoljno demokracije“, rekao je Bechev. Dodao je kako posljednji događaji nisu dovoljno ozbiljni da bi to promijenili.
>Erdogan pritvara protivnike i razmatra ustavne promjene kako bi osigurao novi mandat
Obrambena politika i podjele unutar EU
Turska je zemlja kandidatkinja za EU. To znači da potencijalno može sudjelovati u zajedničkim nabavama vrijednim 800 milijardi eura iz fondova namijenjenih jačanju obrambene potrošnje EU. Taj plan, nazvan Readiness 2030, prošlog su tjedna predstavili europski čelnici.
Međutim, Grčka i Cipar zalažu se za ograničenja. Njihovi dugogodišnji sukobi s Turskom utječu na ovu odluku. Diplomati su za Politico izjavili da planiraju aktivirati klauzulu kojom će zaštititi svoje obrambene interese.
No, Ankara ima NATO-om obučene oružane snage i snažan vojni industrijski kompleks. Zbog toga je uvjerena da će te prigovore nadjačati.
Ako Europljani „žele tursko sudjelovanje u određenim područjima – primjerice, slanje vojnika u Ukrajinu u budućnosti – tada će morati omogućiti pristup Turskoj“, rekao je bivši turski veleposlanik pri EU Selim Yenel.
Yenel je ocijenio da je unutarnja situacija u Turskoj alarmantna. „Zakon više ne postoji“, ustvrdio je. Ipak, smatra da EU neće vršiti pritisak na Ankaru jer joj je Turska potrebna.
Što se tiče zapadnih vrijednosti koje zemlje moraju poštivati za pristupanje EU, rekao je da Erdoğan „samo deklarativno odaje priznanje tim principima“.
>Turska: Prosvjedi zbog uhićenja Erdoganovog predsjedničkog protukandidata
Osjetljivi odnosi s Grčkom i Ciprom
Grčka i Cipar suočeni su s osjetljivom situacijom. Prije posljednje političke krize upravo su bili u procesu normalizacije odnosa s Ankarom.
„Naravno da ćemo podržati odlučan stav u osudi aktualnih događanja u Turskoj. No, nećemo preuzimati ulogu glavnog pokretača“, rekao je visoki grčki dužnosnik. Priznao je i da Atena ne može otići predaleko.
„Obrambena industrija ostaje velika praznina za Europu. To otvara prostor za politiku trgovinskih ustupaka kojoj sada svjedočimo.“
Cipar je također u delikatnom položaju. Tijekom prošlotjednih neformalnih pregovora u Ženevi, Turska je pokazala pomirljiviji ton u vezi ciparskog pitanja.
„Učinkovit pritisak EU-a je ključan“, rekao je ciparski zastupnik u Europskom parlamentu Michalis Hadjipantela. Pozvao je na „ciljane sankcije“.
Istovremeno je upozorio da mjere moraju biti precizne i povezane s napretkom u ključnim pitanjima. Inače bi mogle dodatno udaljiti Tursku i dovesti do još provokativnijih politika, piše Politico.
>Turske vlasti privele glavnog Erdoganovog suparnika
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Politico
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.