(UŽIVO) Plenković u EP-u govorio o Tesli, Rimcu, Sloveniji i Istanbulskoj konvenciji

Foto: Fah

Za daljnju izgradnju europske budućnosti i kredibilitet europskog projekta važna je jednakost država, jednakost građana i jednakost prilika, izjavio je u utorak u Europskom parlamentu premijer Andrej Plenković, ističući zajednička postignuća kao zalog izgradnje budućnosti Europske unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U daljnjoj izgradnji naše budućnosti za nas je važna jednakost – jednakost država, jednakost građana, jednakost prilika. Naša postignuća naše su najjače oružje u izgradnji daljnje budućnosti. Ona nas trebaju ujedinjavati jer možemo ići naprijed samo ako smo zajedno”, kazao je Plenković u govoru eurozastupnicima o budućnosti EU-a.

Izlaganje možete pratiti uživo:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Snažna Europa, kako je rekao, prije svega podrazumijeva snažne države članice, dok istovremeno, okupljanje suvereniteta na razini Europske unije osnažuje naše države na njihovu dobrobit i dobrobit naših sugrađana.

“Isto tako želimo snažne europske institucije koje – temeljem svojih ugovornih ovlasti – rade na dobrobit svakog građanina Unije”, kazao je premijer.

Kao istaknute dijelove europske kulturne baštine, izumiteljstva i inovacija iz Hrvatske podsjetio je na 23 upisana dobra na popisu svjetske baštine, na Rijeku, koja će 2020. biti europska prijestolnica kulture, na hrvatsku kravatu koja je osvojila svijet još odavna i na Nikolu Teslu, rodom iz Hrvatske, bez čijih izuma bismo danas sjedili u mraku, javlja tportal.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U Hrvatskoj se danas proizvodi jedan od najbržih električnih automobila na svijetu, Rimac Concept One”, također je podsjetio zastupnike u Europskom parlamentu Plenković.

Istaknuo je i da su brojne zahtjevne strukturne reforme pred Vladom koju vodi te da su odlučni u njihovoj provedbi.

Odgovarajući na upit o ratifikaciji Istanbulske konvencije upozorio je da je ta konvencija o nasilje nad ženama kod nas dobila drugu dimenziju koja supstanci želi dati drugu dimenziju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Spreman sam za raspravu u parlamentu u kojoj ćemo izdvojiti stabla od šume”, naglasio je hrvatski premijer.

Odgovarajući na pitanje o arbitraži sa Slovenijom kazao je da je proces kompromitiran te se Hrvatska zbog toga povukla. Naglasio je da se Hrvatska ne može praviti da se ništa nije dogodilo, ali da se može suspregnuti od unilateralnih rješenja.

“Spremni smo i imamo volju za dogovorom”, poručio je. Naglasio je da ima mnogo problema među drugim zemljama članicama i nikad se o tome ne govori u Europskom parlamentu ili na Europskom vijeću. “To ne smijemo nikad zaboraviti”, istaknuo je.

U svom je govoru Andrej Plenković upozorio na niz izazova koji, da bi EU bio uspješan, nameću potrebu prilagodbe ključnih strateških odluka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ti su izazovi različiti: od onih sigurnosnih – terorizma, kibernetičkih napada, sukoba u susjedstvu, kao i izazova demografskih promjena i povećanih migracija – pa do onih povezanih s djelovanjem prirode, poput klimatskih promjena, ili onih koji proizlaze iz procesa globalizacije, poput socijalnih nejednakosti ili digitalnog jaza”, kazao je Plenković i istaknuo potrebu zajedničkog odgovora na ta pitanja.

“Zajedništvo pritom ne smije biti samo zbroj država članica, nego treba biti ojačano našim nacionalnim posebnostima i individualnim dosezima. Ono se također treba odražavati u našim zajedničkim politikama i proračunskim sredstvima, kao i u aktivnostima i sinergijskom djelovanju europskih institucija i država članica”, rekao je premijer.

Plenković je u govoru o tome kako Uniju učiniti snažnijom, sigurnijom i prosperitetnijom naveo i važnost daljnjeg proširenja europskog bloka, nakon što je jedna važna članica iz njega izašla.

“Hrvatska je dokaz transformativne snage koju u sebi nosi perspektiva članstva u Europskoj uniji, ali i dokaz da je ona mirovni projekt koji snažno pridonosi pomirenju i izgradnji povjerenja. Upravo tu privlačnu snagu trebamo iskoristiti kako bismo svoje okruženje učinili boljim i otpornijim, a time i sebe jačim, sigurnijim i prosperitetnijim”, kazao je šef hrvatske vlade.

Istaknuo je da je Europska unija i dalje zajednica kojoj se mnogi žele pridružiti, od zemalja zapadnog Balkana do Turske, dodavši da bi u EU, osim šest Hrvatskoj susjednih država, htio jednog dana vidjeti i Ukrajinu.

“Drago mi je da Europska komisija upravo danas predstavlja svoju novu strategiju proširenja za zapadni Balkan. U toj strategiji posebnu pažnju valja posvetiti Bosni i Hercegovini koja, isto tako kao i Hrvatska, iza sebe ima težak put”, kazao je Plenković.

Pojasnio je da da se radi o državi specifičnog unutarnjeg uređenja sastavljenoj od tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – u kojoj njihova puna ravnopravnost, zajedno s drugima, treba biti temelj budućnosti.

“Samo čvrsto usidrena u europske vrijednosti Bosna i Hercegovina može jamčiti svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost”, kazao je premijer (…)U našem europskom susjedstvu – u istočnom i južnom dijelu Europe – stojimo pred velikim sigurnosnim i političkim izazovima i zato je strateški interes svih država članica svojim susjedima pomoći u učvršćivanju i izgradnji sustava koji je prosperitetan, mirotvoran, stabilan i prije svega demokratski”, poručio je Plenković

Prema njegovim riječima, obećanja kandidatima i potencijalnim kandidatima trebamo ispuniti, jednako kao što te države trebaju ispuniti zadane uvjete i kriterije, te provesti potrebne reforme, uvijek uz vrednovanje individualnih postignuća.

Za brojne izazove i prijetnje je kazao da traže “snažniju, angažiraniju i asertivniju ulogu EU u globalnim odnosima”.

“Za ostvarenje naših globalnih ambicija trebamo snažniju i djelotvorniju zajedničku vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku”, istaknuo je.

Ukazao je da teroristički napadi na europskom tlu, ali i druge prijetnje pokazuju da je Europa ranjiva, te da se o svojoj sigurnosti treba brinuti unutar, ali i izvan svojih granica. Pozdravio je daljnje jačanje obrambenih sposobnosti i suradnje na sigurnosno-obrambenom polju u čijim će projektima sudjelovati i Hrvatska.

“Zaštita vanjskih granica Unije jedna je od naših najvažnijih zadaća (…) Puna provedba sustavnih provjera na granici između država članica kada je samo jedna od njih u šengenskom prostoru – kao na granici između Hrvatske i Slovenije, te Hrvatske i Mađarske – pokazala je da to može biti problem za slobodu kretanja osoba unutar Europske unije”, upozorio je Plenković i dodao da su otvorenom i iskrenom suradnjom ti problemi uspješno riješeni.

“Hrvatska već sada daje svoj doprinos zaštiti vanjskih granica, a naš sljedeći prioritet je ulazak u šengenski prostor. U tom kontekstu podržavamo i ulazak Bugarske i Rumunjske”, poručio je.

U cilju svijetle budućnosti za EU, hrvatski premijer nije zaboravio spomenuti jedno od temeljnih načela Unije – solidarnost.

“U tom duhu Hrvatska, u kojoj je prije 25 godina svaki šesti stanovnik bio prognanik ili izbjeglica, provodi svoj dio odgovornosti za dogovorena premještanja i preseljenja”, kazao je premijer u osvrtu na migracijsku krizu koja je uzdrmala Europu.

Upozorio je da je Europska unija 2004. činila trećinu svjetskog BDP-a, a danas čini manje od njegove četvrtine te da je potrebno nastaviti raditi na sklapanju trgovinskih ugovora s trećim zemljama jer je to ulog u daljnji gospodarski rast i prosperitet naših građana.

“Važno je jačati odnose s ključnim strateškim partnerima, te dalje produbljivati transatlantske veze”, poručio je premijer.

U daljnjoj izgradnji europskog projekta kazao je da je važno osigurati demokratski legitimitet. smatra da Europski parlament predstavlja najsnažniju poveznicu između odluka na europskoj razini i naših građana, koju treba dodatno jačati.

“Podržavam nastavak primjene koncepta Spitzenkandidata kroz koji građani mogu lakše prepoznati lice i ideje budućeg predsjednika Europske komisije – kao što je bio moj prijatelj, Jean-Claude Juncker, na pobjedničkoj listi EPP-a 2014.”, rekao je Plenković.

Što se transnacionalnih lista tiče, kazao je, trebamo se zapitati “jesmo li na razini država članica dovoljno organizacijski, zakonski i financijski spremni za uspostavu transnacionalnih lista”.

Pozdravio je prijedlog o novom sastavu Europskog parlamenta prema kojemu Hrvatska dobiva dodatnog zastupnika.

Za hrvatsko predsjedanje Vijećem 2020. je kazao da predstavlja priliku za daljnju izgradnju i promociju europskog projekta.

“Naši su prioriteti rast, razvoj, povezivanje i proširenje”, poručio je Plenković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.