Nakon višemjesečnog čekanja odgovora Ustavnog suda na zahtjev za ocjenom ustavnosti referendumskih pitanja o ukidanju COVID potvrda koje je pokrenuo Most, ovog je tjedna Ustavni sud objavio kako oba referendumska pitanja, i ona inicijative “Stop stožerokraciji” i ona “Odlučujemo zajedno” “nisu u skladu s Ustavom”.
> Ustavni sud: ‘Mostova referendumska pitanja nisu u skladu s Ustavom’
Odluka o prvom pitanju donesena je s tri glasa protiv dok je protiv odluke o drugom pitanju bio jedan član Ustavnog suda.
Podsjetimo, prvo referendumsko pitanje odnosilo se na Ustav, a drugo za Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Prvim pitanjem tražilo se da se u članak 17. stavak 1 Ustava RH uvrsti epidemija čime će za ograničavanje prava i sloboda zajamčenih Ustavom, biti nužna dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru, dakle puno širi konsenzus nego što je sada slučaj, a drugim pitanjem da tražilo se da se iz Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti izbaciti Stožer civilne zaštite kao tijelo koje može odlučivati o mjerama koje ograničavaju prava i slobode.
U sklopu drugog referendumskog pitanja od građana je tražena i podrška da odredba u sklopu prijelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propiše Vladi da u roku 30 dana mora ukinuti covid-potvrde.
> Most o odluci Ustavnog suda: Pogazili su volju 400 tisuća građana, Sud je marioneta HDZ-a
> Ustavni sud: ‘Mostova referendumska pitanja nisu u skladu s Ustavom’
> Bulj o odluci Ustavnog suda: ‘Ovo je galopirajuća diktatura. Plenković je Putin na kvadrat’
No, prema odluci Ustavnog suda, referenduma o tim pitanjima – neće biti. Odluka je izazvala žestoke reakcije Mosta, koji je poručio da je Ustavni sud “pogazio volju 400 tisuća građana” te da je riječ o “marioneti HDZ-a”.
Osudama se pridružio i predsjednik Milanović koji je još žešće udario po Ustavnom sudu optužujući ih za “državni udar” te poručujući da Ustavni sud treba ukinuti.
Ubrzo je odgovorio ustavnopravni stručnjak Mato Palić koji je poručio da ukidanje Ustavnog suda nije moguće i da su takve ideje opasne.
U Hrvatskoj dosad održana 3 državna referenduma
Ovo je još jedna od brojnih referendumskih inicijativa u Hrvatskoj koja je, iako je uspjela zadovoljiti rigorozan hrvatski zakon koji regulira referendume i u samo 2 tjedna prikupiti potpise 10% svih građana, nije završila uspješno. U Hrvatskoj je, u 30 godina samostalnosti, to uspjelo samo dvama inicijativama – onoj U ime obitelji za referendum o braku kao zajednici muškarca i žene te inicijativi “67 je previše” 2019. Tada je također prikupljen dovoljan broj potpisa te je referendum održan, a na njemu su građani izglasali da odredba po kojoj je brak zajednica žene i muškarca – uđe u hrvatski Ustav.
Inicijativa “67 je previše” uspjela je prikupiti dovoljan broj potpisa za povratak dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina i za umanjenje penalizacije prijevremenih mirovina. No, referendum o ovom pitanju nije održan jer je Hrvatski sabor prihvatio njihove zahtjeve i bez održavanja referenduma.
> Milanović o odluci Ustavnog suda: Ovo što je danas tih 10 sudaca napravilo je državni udar
> Dr. sc. Palić: Referendumom se ne može ukinuti Ustavni sud, USUD bi zaustavio prikupljanje potpisa
> Referendumske inicijative: Uspješan referendum o braku, krađa referenduma ‘Narod odlučuje’…
Osim ako ga zatraži 10% građana, državni referendum se u Hrvatskoj još raspisuje i kada ga raspiše Hrvatski sabor i predsjednik RH. Dosada su u Hrvatskoj održana tri državna referenduma – 1991. o Hrvatskoj samostalnosti, 2012. o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i 2013. o ustavnoj definiciji braka kao zajednici muškarca i žene. Sva tri referenduma su uspjela, tj. izglasana je hrvatska samostalnost, ulazak u EU i ustavna definicija braka kao zajednice muškarca i žene.
Mnoge referendumske inicijative…
Ovom prilikom podsjećamo koje su sve referendumske inicijative dosada bile pokrenute u Hrvatskoj.
Prvo prikupljanje potpisa za referendum koji nije inicirala država organizirali su HSP i braniteljske udruge, želeći 2007. godine izboriti prekid suradnje Hrvatske i Haškog suda nakon njegove sramotne presude tzv. “vukovarskoj trojici” optuženim za zločine na Ovčari tijekom Domovinskog rata – Veselinu Šljivančaninu, Miroslavu Radiću i Mili Mrkšiću. (Haški sud osudio je Mrkšića na 20, Šljivančanina na pet godina zatvora, dok je Radić dobio oslobađajuću presudu). U dva tjedna prikupljeno je gotovo 296.000 potpisa, a HSP je nastavio s prikupljanjem i nakon isteka zakonskog roka. Referendum nije održan jer je Ustavni sud ocijenio da se taj proces odvijao uz proceduralne greške.
Godine 2008. deseci udruga i političkih stranaka okupljenih u Odbor za referendum o NATO-u prikupili su oko 125.000 potpisa za raspisivanje referenduma s pitanjem ‘Jeste li za to da Republika Hrvatska postane članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)?‘. To nije bio dovoljan broj potpisa, te inicijativa nije uspjela.
Godine 2009., u idućoj referendumskoj inicijativi, More je kopno, cilj je bio odbaciti sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije, no nije se uspjelo prikupiti više od oko 200.000 potpisa.
Referendumska inicijativa Stožera za obranu hrvatskoj Vukovara
Inicijativa ‘Referendumski ustanak’ prikupljala je potpise za četiri referendumska pitanja – jesu li građani za poništenje pretvorbe i privatizacije, jesu li za zabranu rasprodaje državne imovine, prostora i resursa i jesu li za zabranu proizvodnje, prometovanja i prodaje GMO proizvoda te žele li i da se građani ponovno očituju jesu li za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Za svako pitanje prikupljeno je oko 120.000 potpisa, te referendumska inicijativa nije uspjela.
Stožer za obranu hrvatskog Vukovara prikupio je 2013. oko 632.000 (priznato oko 576.000) potpisa za raspisivanje ‘referenduma o ćirilici’, tj. o kvoti za primjenu Ustavnog zakona o pravima manjina u pogledu službene uporabe manjinskog jezika i pisma sa zahtjevom da se to pravo ograniči na područja u kojima pripadnici nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika. Iako je prikupljeno dovoljno potpisa, Ustavni sud ocijenio je da referendumsko pitanje nije bilo u skladu s Ustavom.
Godine 2014. 17 sindikata iz javnog sektora organiziralo je prikupljanje potpisa za referendum o donošenju zakona protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru, poznatijim kao referendum o outsourcingu. Potvrđena je ispravnost oko 548.000 prikupljenih potpisa, ali je Ustavni sud u travnju 2015. zabranio referendum, proglašavajući pitanje nedopuštenim uz tumačenje da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese skupine zaposlenika u javnom sektoru te onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radno-pravni model.
Prvi referendum o promjeni izbornog sustava
Iste godine pokrenuta je referendumska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom.” Radilo se o inicijativi građanske udruge U ime obitelji. Predložene su ustavne promjene koje bi omogućile demokratizaciju izbornog zakona i pravičnije izbore kao i demokratizaciju političkih stranaka. Povod za inicijativu bilo je to što je na parlamentarnim izborima više od 25 posto glasova birača koji su izašli na izbore pribrojeno strankama za koje birači uopće nisu glasali. Dakle, jedna četvrtina birača na prošlim izborima nije dobila svog zastupnika u parlamentu, iako su glasali. Prikupljeno je 380.649 potpisa, te je Ustavni sud zaključio da to nije dovoljno za pokretanje referenduma.“
Referendumska inicijativa Ne damo naše autoceste pokrenuta je 2014. godine. Za raspisivanje referenduma protiv davanja hrvatskih autocesta u koncesiju prikupljeno je 530.853 potpisa, pri čemu su sami organizatori eliminirali 30-ak tisuća nevaljalih potpisa. Ustavni sud nije dopustio ni ovaj referendum, uz obrazloženje da je Vlada odustala od dodjele koncesije i samoobvezala se da će u slučaju donošenja nove odluke uvažiti činjenicu da je riječ o odluci za koju birači smatraju da bi trebala biti donesena na referendumu.
Lokalni referendumi
Na lokalnoj razini inicijativa Srđ je naš za referendum o izgradnji apartmanskog naselja uz golf terene na Srđu prikupila je 2013. dovoljno potpisa pa je on održan, ali je propao jer se na njega odazvalo manje od propisanih 50 posto birača.
Uspio je i jedan lokalni referendum, onaj u Pločama 2015. godine. Građani su odlučivali o izgradnji termoelektrane na ugljen. Taj referendum je uspio jer je na njega izašlo više od 60 posto birača, a protiv je bilo njih više od 90 posto. Iako je referendum bio savjetodavan, volja naroda prihvaćena je i odbačena je mogućnost gradnje potencijalnog zagađivača neretvanske doline i cijele južne Dalmacije.
Godine 2015. održan je još jedan savjetodavni lokalni referendum: stanovnici Labinštine odlučivali su o korištenju ugljena u termoelektrani Plomin C, ali je odaziv bio ispod propisanih 50 posto birača.
GI Narod odlučuje i onemogućavanje referenduma
Građanska inicijativa “Narod odlučuje” 2018. prikupila je predala je Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava. Međutim, Plenkovićeva Vlada je 2018. godine ignorirala volju građana i onemogućila referendum. Bivši ministar Lovro Kuščević će ostati zapamćen po brojanju potpisa inicijative GI Narod odlučuje. Naime, Ministarstvo uprave odbacilo je iznimno velik broja prikupljenih potpisa proglasivši ih nevažećima te objavilo Izvješće u kojem se navodi da GI Narod odlučuje za raspisivanje referenduma o pravednijem izbornom sustavu po računici Ministarstva nedostaje 3.290 (0,8%) potpisa za prvo referendumsko pitanje i 7.571 (2,02%) potpis za drugo referendumsko pitanje.
Građanska inicijativa Narod odlučuje dva tjedna prikupljala je potpise za izmjenu Ustava i predala u lipnju 2018. Hrvatskome saboru Zahtjev za raspisivanje referenduma za pravedniji izborni sustav.
Za prvo referendumsko pitanje, o promjeni praga za ulazak u Sabor i načina biranja zastupnika, prikupili su 405.352 tisuća potpisa, a za drugo, ono o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća potpisa.
Vlada Andreja Plenkovića tek tri mjeseca nakon što su potpisi predani Saboru objavila je kako inicijativa Narod odlučuje nije skupila dovoljno potpisa za referendum i pravednijem izbornom sustavu, odnosno da je od 412.325 potpisa za prvo referendumsko neispravno 40.875 potpisa, a za drugo je neispravnih 40.666 od ukupnih 407.835 potpisa, dok je GI Narod odlučuje početkom 2019. objavila kako su kontrolne liste navodno nevažećih potpisa uništene rezačem papira, dok digitalne kopije ne postoje, stoga je onemogućena pravedna provjera potpisa i njihova revizija.
Malverzacije potpisima birača?
Nakon što je je USKOK započeo prvu istragu moguće Kuščevićeve malverzacije s nekretninama iz GI Narod odlučuje poručili su:
“Ako se istražuje Kuščevićeva zloupotreba lokalne političke funkcije – za malverzacije sa zemljištem, zašto se ne istražuje zloupotreba državne političke funkcije za malverzaciju s potpisima hrvatskih birača – krađu referenduma o promjeni izbornog sustava?
Prema tvrdnjama Ministarstva uprave nedostaje samo 0,88 posto potpisa za prvo, odnosno 2,02 posto potpisa za drugo referendumsko pitanje, a bivši ministar je onemogućio naknadnu provjeru svega što je njegovo Povjerenstvo radilo (koju je premijer Plenković bio obećao na sjednici Vlade 17.10.2018.), uništio kontrolne liste – dokaze o tome zašto su potpisi odbačeni i zabranio saborskim zastupnicima uvid u potpise – očekujemo ponovno brojanje potpisa hrvatskih birača u nazočnosti promatrača”.
Iako je Kuščević otišao, Plenković još uvijek nije omogućio pregledavanje potpisa za ovu referendumsku inicijativu.
Referendumska inicijativa za zaštitu kune
Referendumska inicijativa “Zaštitimo hrvatsku kunu” u dva je tjedna, od 24. listopada do 7. studenoga 2021. godine prikupila respektabilnih 334.582 potpisa građana što je ipak bilo nedovoljno za raspisivanje referenduma – nedostajalo im je 34.285 potpisa. Inicijativa je željela raspisivanje referenduma na kojem bi se građani izjasnili jesu li za to da u Ustav uđe odredba da je novčana jedinica Republike Hrvatske kuna te da odluku o promjeni novčane jedinice donose birači na referendumu.
Godine 2021. organizirana je i lokalna Inicijativa za referendum o imenovanju ulica u Općini Pokupsko „Odlučimo sami“.
