“Nažalost, i to je istina, to je nešto od čega sam od početka strahovala. Dolazimo u situaciju da su određene skupine shvatile da bi bilo korisno ovu temu iskoristiti za neke druge političko-privatne prilike. Imate situaciju na Filozofskom fakultetu gdje je izašlo jedno ime i prezime jednog profesora s Odsjeka za povijest, dok je s druge strane javna tajna da postoje još dva profesora s istog odsjeka za povijest čija imena nitko ne želi spomenuti. Očito se imena vade ovisno o tome kako se mogu instrumentalizirati. Ja ih svakako neću spominjati jer se od početka zalažem da se ovaj proces odvija mimo medija i da se vrati u okrilje institucija”, kazala je u nedjelju saborska zastupnica Marija Selak Raspudić, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova i profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, potvrđujući da je Hasanbegović bio u petak u pravu kada upozorio da se ova situaciji koristi za kadrovske i političke obračune na Sveučilištu.
> Selak Raspudić o uznemiravanju na FFZG: Javna je tajna da postoje još dva profesora
> Selak Raspudić o drugim napasnicima s FFZG-a: Ide se u smjeru zataškavanja?
Kadrovski i politički obračuni na Sveučilištu – preko žrtava seksualnog nasilja
“Jedan profesor poslužio je u funkciji obračuna. Zašto ne znamo imena ostalih prijavljenih s Odsjeka za povijest?”, zapitao je saborski zastupnik dr. sc. Zlatko Hasanbegović koji je u petak javno zapitao zašto znamo za prof. Roksandića, a ne znamo imena ostalih s Filozofskog fakulteta u Zagrebu prijavljenih za uznemiravanje, tijekom sjednice Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.
“Zašto u javnom prostoru figurira samo jedno ime? Zato jer se može dovesti u funkciju tekućih obračuna u akademskoj zajednici. Znamo za više slučajeva – a jedan je nastavnik odmah udaljen. Što god mislili o udaljavanju na temelju prijava koje se mogu pretvoriti i zlorabiti kao neka vrsta denuncijacije – ali ostala imena se štite. Jesu li i ostali prijavljeni uklonjeni s nastave ili nisu? Gospođo Borić, nemojte ovo zlorabiti za ideološko parazitiranje. Hrvatsku obrazovnu politiku ne može oblikovati ulica. Skupit ću vam za sedam dana sto tisuća potpisa roditelja koji ne žele ideološku penetraciju u hrvatski obrazovni sustav”, istaknuo je.
“Ne budimo licemjeri. Zašto se drže u tajnosti imena ostalih profesora? Isto je i s HRT-om, radi se o obračunu klanova, a ne odgovoru na problem…”, rekao je dodatno dr. sc. Hasanbegović
> Roksandić o optužbama za seksualno uznemiravanje: Traži disciplinski postupak protiv Budaka
> Budak odgovorio Roksandiću: Izbjegava problem, o prijavama za zlostavljanje nije rekao ništa
Kako smo već pisali, u javnost je procurilo da su studentice na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prijavile neke profesore za seksualno zlostavljanje. Među optuženima je profesor emeritus na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Drago Roksandić, no nisu imenovana još dva povjesničara s istog odsjeka koji su također prijavljeni. Za jednog postoje čak i kompromitirajuće SMS poruke, no njihova imena za javnost su još nepoznata.
Prof. Roksandić je nekadašnjeg dekana Nevena Budaka prozvao za izazivanje i usmjeravanje lavine laži, podvala i objeda, a Budak je odgovorio da Roksandić u svom priopćenju ide ad hominem, izbjegavajući problem.
Zatim je Roksandić uputio medijima očitovanje glede optužbi o seksualnom uznemiravanju, koje sadržava i molbu da se na tom fakultetu pokrenu disciplinski/etički postupci protiv prof. dr. sc. Nevena Budaka.
“„Objeda zbog spolnog uznemiravanja pojavila se prvi put u poluanonimiziranoj formi na sjednici Vijeća Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 7. prosinca 2018. godine, kada se raspravljalo o prijedlogu Katedre za povijest Srednje i Jugoistočne Europe da me se predloži za profesora emeritusa. (…) Prijedlog Katedre za izbor u status profesora emeritusa izazvao je bijes prof. dr. sc. Nevena Budaka i bio povod sigurno najsramnijoj sjednici Vijeća Odsjeka za povijest u njegovoj stogodišnjoj povijesti. Profesor Budak je izazvao i usmjeravao takvu lavinu laži, podvala i objeda da su samo rijetki, kao što je to ovih dana izjavio on sam, imali snage na toj sjednici da im se odupru i da svoj prijedlog proslijede Sveučilištu u Zagrebu.“, tvrdi između ostalog Roksandić.
“Roksandić je htio pažnju javnosti prebaciti s problema na neki sukob mene s njim. Na njegov sam dopis već odgovorio. On se probao izvući iz neugodne situacije“, osvrnuo se na to očitovanje Budak, gostujući na N1, govoreći o stanju na zagrebačkom Sveučilištu, te sastanku Senata Sveučilišta koji bi se trebao održati idući tjedan.
Podsjetimo, u petak je nakon sjednice Sveučilišnog savjeta donijet i jedan od zaključaka. Obnašatelj dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Miljenko Šimpraga više neće obnašati tu dužnost, a na Senatu će biti imenovan novi. Savjet je predložio i osnivanje povjerenstva u trajnom statusu koji će razmotriti svaku prijavu za seksualno uznemiravanje. Prikupit će se podatci o svim zaposlenicima Sveučilišta starijima od 70 godina i provjeriti ima li osnove za njihov daljnji rad. Od rektora Damira Borasa očekuje se da u najskorijem vremenu predloži Senatu imenovanje novoga o. d. dekana, a od novoimenovanog o. d. dekana očekuje da do 1. lipnja provede postupak izbora dekana.
Saborski zastupnik Hasanbegović upravo stoga upozorava da je na zagrebačkom Sveučilištu riječ o borbama različitih klanova, a iskorištavaju se stradanja studentica za obračune na određenim fakultetima.
Budak je gostujući na N1 rekao da je situacija na Sveučilištu dozrela za promjene.
“Nadam se da će do njih i doći. Do ovoga pomaka je došlo zbog seksualnog uznemiravanja na Sveučilištu”, ustvrdio je Budak komentirajući moguću smjenu rektora Sveučilišta Damira Borasa na sastanku Senata.
> Evo što je dr. Neven Budak odgovorio na pitanja Narod.hr-a o nepravilnostima u imenovanju za ERS
Tko je profesor Budak?
Budak je svojevremeno bio imenovan za jednog od tri posebna savjetnika bivšeg premijera Zorana Milanovića i to za znanost, te je bio profesor na Sorosevom Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Tijekom 2016. godine izjavio je kako vjeronauku ne bi trebalo biti mjesto u javnim školama, već u župama.
Neslaganje s Borasom
Godine 2018. profesor Neven Budak podnio je ostavku na mjesto u Senatu Sveučilišta u Zagrebu nezadovoljan tadašnjim reizborom rektora Sveučilišta Damira Borasa. Poručio je kako ne želi i ne može sudjelovati u radu tijela čija velika većina smatra kako je sve što se događalo zadnjih godina na Sveučilištu u redu.
“U dosadašnjem mandatu rektora Damira Borasa bilo je evidentnih kršenja statuta i zakona i upravljanje Sveučilištem bilo je netransparentno. Mi u Senatu nismo mogli dobiti ni odgovore na pitanja koja smo postavljali. Napuštena je dobra praksa upravljanja Sveučilištem, koja se ne može zasnivati na preglasavanju, nego na dogovoru, što nije bila praksa”, kazao je tada Neven Budak.
Budak ovih dana ističe da je bio protiv Roksandićeve emeriture i prije nego što je saznao da je jedna kolegica odlučila obznaniti što je od njega doživjela, jer su glasine o njegovu neprimjerenom ponašanju kružile su Odsjekom već jako dugo, ali bez konkretnih prijava nije se moglo ništa poduzeti. Roksandić je inače umirovljen tijekom 2018., a godinu kasnije na Borasovu je inicijativu postao professor emeritus zagrebačkog Sveučilišta.
Budak i SDP
Neven Budak redoviti je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 1980. Bio je posljednji sekretar komunističke partije na istom fakultetu. Doktorirao je 1991. Od 1995. do 2002. održava nastavu iz urbane povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Dobitnik je stipendije Alexander von Humboldt, stipendije Max Planck Instituta i dr. Od 2001. do 2003. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta. Od 1999. predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.
Blizak je SDP-u. Bio je i član Savjeta SDP-a u Račanovoj Vladi. Račan ga je želio vidjeti i kao kandidata za ministra znanosti, čemu se usprotivio HSS. Budak se u očima HSS-a previše eksponirao u nekim akcijama koje Crkvi ne mogu biti po volji: bio je među inicijatorima ocjene ustavnosti Ugovora između Hrvatske i Svete Stolice, a bio je i protiv toga da dekan Bogoslovnog fakulteta Tomislav Ivančić bude rektor Sveučilišta. Budaka su navodno smatrali previše lijevim i bliskim SDP-u, tvrdi Večernji list.
Od 2012. do 2015. bio je posebni savjetnik za znanost Predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Pod njegovim vodstvom 2012.-2014. izrađena je Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Budak: Ugovor s KBF-om je štetan, ali Filozofski više nije ljevičarski fakultet kakav je bio
Profesor Neven Budak, koji je tijekom dva mandata bio dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta tvrdio je 2016. da ugovor Filozofskog fakulteta s Katoličko-bogoslovnim fakultetom (KBF-om) nije dobar.
Iako nije vidio nikakav problem u tome da studenti KBF-a slušaju neke predmete na Filozofskom i obrnuto, nije smatrao da bi trebalo ući u kombinaciju zajedničkog dvopredmetnog studija, za koji je krivio bivšeg dekana. Isto tako napomenuo je da Filozofski fakultet više nije kao nekoć.
“Prvo bih rekao da nisam siguran da je Filozofski tako ljevičarski fakultet kao što je bio. Mi imamo prilično puno konzervativnih nastavnika…”
Posebni savjetnik u Vladi Zorana Milanovića
U siječnju 2012. godine uz Slavka Goldsteina kojemu je pripalo mjesto posebnog savjetnika za kulturu, tadašnji predsjednik SDP-a i Kukuriku vlasti Zoran Milanović imenovao je i prof. Budaka posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Na toj poziciji bio je zadužen za izradu i provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Prof. dr. Neven Budak, kao voditelj reforme obrazovanja, koji je ujedno bio i član radne skupine godinama se zalagao za redukciju sadržaja iz povijesti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa