Marija Selak Raspudić, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova i profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gostovala je u Točki na tjedan gdje je na N1 razgovarala o seksualnom uznemiravanju.
Selak Raspudić se osvrnula na prijedlog Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije o izmjeni zakona čime bi se riješio problem zastare od tri mjeseca.
‘Ova izmjena nije kozmetička’
“Nakon tri mjeseca dolazi do zastare, što znači da prijava nakon tri mjeseca ne vrijedi. Upravo u slučajevima zlostavljanja u akademskoj zajednici vidimo koliko je važno da ta prijava može biti i nakon tri mjeseca jer dok ste u odnosu ovisnosti prema osobi koja vas je zlostavljala teško je za vjerovati da ćete se usuditi prijaviti taj zločin. Zato ova zakonodavna izmjena nije puka kozmetička izmjena nego doista može olakšati prijavljivanje. No, slažem se da zakoni nisu dovoljni i da je naš najveći problem njihovo nepoštivanje. Drugi problem je implementiranje u praksi i tu sustav zakazuje – procesuiranje tih zločina, odluke sudova, način na koji se tretira žrtva u tom postupku”, rekla je Selak Raspudić i dodala:
“U Kaznenom zakonu spolno uznemiravanje se interpretira da mora doći do ponavljanja tog djela no to se ponavljanje mora dogoditi u drugim okolnostima i na drugom mjestu. Znači, nije dovoljno da u datom trenutku kažete ‘dosta’, i da se to nastavi da biste imali slučaj nego se to mora ponoviti u drugim okolnostima i na drugom mjestu. To je otegotna okolnost za žrtvu i dokazivanje spolnog uznemiravanja, zbog čega imamo situaciju da presude na neki način idu na ruku počinitelju.”
Seksualni odgoj ne treba uvoditi u škole
Selak Raspudić smatra da u škole ne treba uvoditi seksualni odgoj.
“Ne smatram da trebamo uvesti seksualni odgoj u škole kao zasebni predmet. Prvi argument protiv toga dolazi u vidu činjenice da mi sada imamo međupredmetni predmet zdravlje koji doista tretira sve probleme koje bi trebao obuhvatiti seksualni odgoj. Dakle, i pitanje seksualnog nasilja, mentalnog zdravlja, upoznavanja mladih s cybernasiljem, pa do ostalih pitanja koja se tiču reproduktivnog zdravlja. Takvo nešto postoji od 2019./2020. godine. Kad govorimo o seksualnom odgoju, postavlja se pitanje i tko ans uopće treba seksualno odgajati? Je li uloga države da viri u našu spavaću sobu i propisuje što nam je činiti?”
Nakon ispovijesti glumice iz susjedne Srbije o seksualnom uznemiravanju, žene diljem regije počele su progovarati o ovoj temi.
“Uvijek postoje jedan određeni trenutak koji pokrene lavinu. Tako smo imali jedan trenutak u našem susjedstvu koji je pokrenuo i priču u našoj okolini. Duh vremena se promijenio i naš način shvaćanja međuljudskih odnosa, ali i svijest o vlastitim pravima. Ne mislim da tu Hrvatsku treba izdvajati, jer smo mi općenito najbolji u Europi u pitanju male količine nasilja. To su neke prednosti Hrvatske kao sigurne zemlje, no to ne znači da ne treba negirati postojeće probleme ili da se njima ne treba baviti. Treba iskorijeniti nasilje do kraja. No, nije tu Hrvatska zakazala nego smo konačno došli u priliku da treba afirmirati da se osvijestimo oko toga da su postojali neki obrasci ponašanja koji su neprihvatljivi i da se sada suočimo s time. Prevencija je ključ”, poručuje Selak Raspudić.
Politički obračuni preko žrtava seksualnog nasilja
Zlatko Hasanbegović je kazao da se ova situaciji koristi za kadrovske i političke obračune na Sveučilištu.
“Nažalost, i to je istina, to je nešto od čega sam od početka strahovala. Dolazimo u situaciju da su određene skupine shvatile da bi bilo korisno ovu temu iskoristiti za neke druge političko-privatne prilike. Imate situaciju na Filozofskom fakultetu gdje je izašlo jedno ime i prezime jednog profesora s Odsjeka za povijest, dok je s druge strane javna tajna da postoje još dva profesora s istog odsjeka za povijest čija imena nitko ne želi spomenuti. Očito se imena vade ovisno o tome kako se mogu instrumentalizirati. Ja ih svakako neću spominjati jer se od početka zalažem da se ovaj proces odvija mimo medija i da se vrati u okrilje institucija”, kazala je Selak Raspudić.
Selak Raspudić se osvrnula i na situaciju kada je rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras na promociji kadeta vojnog učilišta “Doktor Franjo Tuđman” zatražio je od kadetkinje da skine masku, kako bi istaknuo njezinu ljepotu.
“Moramo paziti da ove teme ne napravimo taboo. Ne mislim da je žena uvijek žrtva. Ne treba na svaku nekorektnu rečenicu cijeli sustav skakati da je zaštiti. Ne mislim da je u tom konkretnom slučaju riječ o demonstraciji seksualnog predatorstva nego mislim da tome tamo nije bilo mjesto ni vrijeme. Ako ćemo doista skakati na svaku rečenicu proizvest ćemo kontraefekt. Doći će do relativizacije spolnog uznemiravanja i relativizirat će se položaj i uloga žrtve”, tvrdi Selak Raspudić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
