Kilometarske kolone na graničnim prijelazima između Hrvatske i Slovenije, frustrirani putnici, naročito oni u autobusima, zabrinuti turistički djelatnici s obje strane granice, rezultat je provođenja strože kontrole šengenske granice. Slovenija ustraje na tome da mora provoditi uredbu iz Bruxellesa, Hrvatska traži ciljanu kontrolu umjesto sustavne, prenosi HRT.
Zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić gostujući u Temi dana rekao je kako je ova situacija jako loša za hrvatsko gospodarstvo. Dobro je što je premijer Andrej Plenković odmah reagirao, a izjave Mire Cerara govore da ima namjere biti kooperativan u ovoj situaciji. No, postoji uredba o postupanju koja se mora provoditi, iako su svi svjesni da u praksi stvara probleme. Glavni problem je kontrola svakog pojedinog putnika, to je neodrživo, izjavio je Jakovčić.
S njim se složio slovenski kolega Ivo Vajgl. Rekao je kako slovenska policija i vlada nastoje taj režim učiniti što liberalnijim. “Upravitelji Schengena traže nešto apsurdno. Cijela ta kampanja pooštravanja kontrola je besmislena na način kako se provodila proteklog vikenda. Besmisleno je vjerovati da će na taj način ograničiti mogućnosti kretanja teroristima. Teroristi su u većini slučajeva živjeli u zemljama u kojima su počinili zločine i na taj način ih se ne može spriječiti u njihovim namjerama. Važno je da se slovenska vlada i policija dogovaraju s hrvatskima, da smo u stalnom dosluhu i razumijevanju. Ne smiju se ponavljati optužbe da jedni drugima činimo nešto namjerno. Sve ove mjere uvode više nesigurnosti nego sigurnosti. Mi imamo zajednički interes, želimo da je granica prohodna i da se ljudi osjećaju sigurno”, mišljenja je Vajgl.
Jakovčić je zahvalio Vajglu na potpori u ovom pitanju. Sožio se s njim da je to zajednički interes i da uspješno hrvatsko i slovensko gospodarstvo doprinosti uspješnosti europskog.
“Na Bregani su veći zastoji jer tim putem prolaze rizičnije skupine Kurdi, Turci, Sirijci”, rekao je Jakovčić. Istaknuo je kako kontrole na granicama neće spriječiti namjere terorista. “U Europi nam trebaju jake obavještajne službe i puno bolja njihova međusobna koordinacija, dodao je Jakovčić. Balkanska ruta je specifična, kada su koncipirali novi režim trebali su se upoznati sa situacijom na tom terenu i voditi računa o specifičnostima. Upravo tu Slovenija i Hrvatska, pa i Grčka trebaju dići glas u Bruxellesu”, dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
