Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović objavila je prošlu srijedu u Zagrebu kandidaturu za novi predsjednički mandat.
“I u narednih pet godina ponosno i odgovorno predstavljat ću hrvatsku državu i sve hrvatske ljude. Zato što vjerujem u Hrvatsku!”, poručila je predsjednica u svom govoru.
Kandidaturu za ovogodišnje predsjedničke izbore dosad su objavili Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Dejan Kovač, Vlaho Orepić, Ivan Pernar.
Tko je sve od 1992. do danas pokušao postati predsjednik Republike Hrvatske?
U lov na potpise krenut će i Katarina Peović, Tomislav Panenić, Dalija Orešković, Dejan Kovač, Antun Babić i Goran Jurišić. Međutim, kao potencijalni kandidati spominju se i Dejan Jović, Milan Bandić i Ante Simonić.
Najviše kandidata 2005. i 2019. – Primorac, Bandić, Kosor, Josipović…
Godine 2005. i 2010. bilo je najviše kandidata.
Godine 2005. su se kandidirali Đurđa Adlešić, Ćiro Blažević, Ljubo Ćesić-Rojs Ćesić, Mladen Kešer, Jadranka Kosor, Doris Košta, Anto Kovačević, Slaven Letica, Stipe Mesić, Boris Mikšić, Ivić Pašalić, Tomislav Petrak i Miroslav Rajh. Te godine je Stjepan Mesić pobijedio u drugom krugu Jadranku Kosor te osigurao sebi drugi mandat za predsjednika Republike.
Četiri godine kasnije kandidati su bili: Milan Bandić, Andrija Hebrang, Ivo Josipović, Josip Jurčević, Damir Kajin, Boris Mikšić, Dragan Primorac, Vesna Pusić, Vesna Škare Ožbolt, Miroslav Tuđman, Nadan Vidošević, Boris Vukšić. Tada je na izborima za trećeg hrvatskog predsjednika Ivo Josipović pobijedio je u drugom krugu Milana Bandića.
Josipovićev neuspjeli pokušaj osvajanja drugog predsjedničkog mandata
Godine 2015. kandidati su bili: Ivo Josipović, Kolinda Grabar-Kitarović, Milan Kujundžić, Ivan Vilibor Sinčić.
Kolinda Grabar-Kitarović u drugom krugu pobijedila je Ivu Josipovića te je postala četvrta osoba koja obnaša dužnost predsjednika Republike Hrvatske, a ujedno i prva predsjednica.
Ivo Josipović u drugom je krugu osvojio je 49,26% glasova, a njegova oponentica Kolinda Grabar-Kitarović 50,74%, time je Josipović postao prvi predsjednik Republike koji nije osvojio drugi petogodišnji mandat.
Donosimo 10 činjenica o izborima za predsjednika Republike Hrvatske:
1. Izbori svakih pet godina
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske održavaju se, u pravilu, svakih pet godina, koliko traje jedan mandat predsjedniku Republike.
Raspisuje ih hrvatska Vlada u roku koji omogućava da se oni održe najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata predsjednika. Predsjednik je ograničen na 2 mandata.
2. Dosad su se održali šest puta
Predsjednički izbori dosad su se održali šest puta od stjecanja neovisnosti.
Posljednji predsjednički izbori održani su 28. prosinca 2014. (prvi krug) odnosno 11. siječnja 2015. (drugi krug).
Hrvatska od 90-ih do 2000. polupredsjednički sustav
Republika Hrvatska je svojim stvaranjem usvojila polupredsjednički sustav u kojemu je predsjednik birao premijera i Vladu te kreirao vanjsku politiku. Hrvatska je imala samo jednog predsjednika u polupredsjedničkom sustavu, dr. Franju Tuđmana do 1999. godine.
Njegovom smrću i promjenom vlasti, Hrvatska će glasovanjem u Saboru, na inicijativu predsjednika Stipe Mesića i HSLS-ovca Ive Škrabala postati parlamentarna demokracija te ukinuti polupredsjednički sustav.
4. Predsjednik objavljuje rat i zaključuje mir
Hrvatski predsjednik ima sljedeće ovlasti:
Zajedno s vladom odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda, odlučuje o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija, prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija.
Kada je riječ o obrambenoj politici hrvatski predsjednik predstavlja Oružane snage Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu, donosi Vojnu strategiju, objavljuje rat i zaključuje mir, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, imenuje i razrješuje dužnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, naređuje, uz supotpis predsjednika Vlade, uporabu oružanih snaga u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, iako nije proglašeno ratno stanje, donosi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju ratnog stanja te u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države.
U području nacionalne sigurnosti Predsjednica Republike, u suradnji s Vladom Republike Hrvatske, usmjerava rad sigurnosnih službi putem Vijeća za nacionalnu sigurnost, a Odluke Vijeća za nacionalnu sigurnost, kao i imenovanja čelnika sigurnosno-obavještajnih službi, Predsjednica Republike supotpisuje s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske.
6. Neposredni izbori
Predsjednika države, na vrijeme od pet godina, biraju punoljetni hrvatski državljani na neposrednim izborima. Biraju ga većinom glasova svih birača koji su glasovali.
7. Za kandidaturu potrebno skupiti 10 tisuća potpisa
Kandidate za predsjednika mogu predlagati političke stranke i birači, kad ga predlažu birači, naziva se “nezavisnim kandidatom”.
Za pravovaljanost kandidature i stranke i birači moraju prikupiti najmanje 10.000 potpisa birača, dakle punoljetnih hrvatskih državljana. Potpisi se prikupljaju isključivo na obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo za te izbore.
Dok se ne ispune ti uvjeti, dosad navedeni kandidati su samo potencijalni.
8. Na kampanju kandidati mogu potrošiti maksimalno osam milijuna kuna
Službena izborna promidžba počinje danom objave DIP-ove liste kandidata za predsjednika države, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.
Na kampanju svaki kandidat može maksimalno potrošiti osam milijuna kuna.
9. Dva kruga
Ne dobije li u prvom krugu niti jedan kandidat većinu glasova svih birača koji su glasovali, izbor se ponavlja nakon 14 dana (drugi krug).
Sudjeluje li na izborima više kandidata, u drugi krug ulazi dvoje koji su u prvom dobili najviše glasova. Izabranim se smatra kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali.
10. Predsjednik ne smije biti članom političke stranke
Predsjednička dužnost nespojiva je s bilo kojom javnom ili profesionalnom dužnosti. Predsjednik Republike također ne smije biti članom političke stranke, odnosno po stupanju na dužnost, podnosi ostavku na stranačke dužnosti te o tomu obavještava Hrvatski sabor. Predsjednik Republike u skladu s Ustavnim ovlastima, dodjeljuje odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
