Izbori za predsjednika Republike Hrvatske održavaju se, u pravilu, svakih pet godina, koliko traje jedan mandat predsjedniku Republike.
Dosad su se održali šest puta od stjecanja neovisnosti.
Pobjedu na prvim predsjedničkim izborima odnio je dr. Franjo Tuđman
Godine 1992. kandidirali su se Dražen Budiša, Ivan Cesar, Savka Dabčević-Kučar, Silvije Degen, Dobroslav Paraga, Franjo Tuđman, Marko Veselica, Antun Vujić.
Pobjedu na prvim predsjedničkim izborima od neovisnosti odnio je dr. Franjo Tuđman pobijedivši u prvom krugu s 56,73% osvojenih glasova.
Godine 1997., Franjo Tuđman je osvojio i drugi mandat i pobijedio u prvom krugu Zdravka Tomca i Vladimira Gotovca sa 61,41% osvojenih glasova te tako osigurao sebi drugi mandat.
Vlatko Pavletić je privremeno bio na dužnosti predsjednika Republike. U prosincu 1999. godine na temelju Ustavnog zakon o privremenoj spriječenosti Predsjednika Republike Hrvatske za obavljanje svojih dužnosti postaje obnašateljem dužnosti za vrijeme dok se predsjednik Tuđman nalazio u bolnici. Nakon Tuđmanove smrti predsjednik Sabora po Ustavu preuzima dužnost predsjednika Republike.
Zlatko Tomčić je privremeno bio na dužnosti predsjednika Republike. Konstituiranjem novog saziva Sabora, nakon trećesiječanjskih izbora (2000.), izabran je za novog predsjednika Sabora te je automatski preuzeo dužnost privremenog predsjednika Republike.
2000. na čelo države dolazi Stjepan Mesić
Godine 2000. godine na predsjedničkim izborima je pobijedio Stjepan Mesić u drugom krugu pobijedio je Dražena Budišu.
Ostali kandidati te godine bili su: Mate Granić (HDZ) , Slaven Letica , Anto Đapić, Ante Ledić, Tomislav Merčep, Ante Prkačin i Zvonimir Šeparović.
Najviše kandidata 2005. i 2019. – Primorac, Bandić, Kosor, Josipović…
Godine 2005. i 2010. bilo je najviše kandidata.
Godine 2005. su se kandidirali Đurđa Adlešić, Ćiro Blažević, Ljubo Ćesić-Rojs Ćesić, Mladen Kešer, Jadranka Kosor, Doris Košta, Anto Kovačević, Slaven Letica, Stipe Mesić, Boris Mikšić, Ivić Pašalić, Tomislav Petrak i Miroslav Rajh. Te godine je Stjepan Mesić pobijedio u drugom krugu Jadranku Kosor te osigurao sebi drugi mandat za predsjednika Republike.
Četiri godine kasnije kandidati su bili: Milan Bandić, Andrija Hebrang, Ivo Josipović, Josip Jurčević, Damir Kajin, Boris Mikšić, Dragan Primorac, Vesna Pusić, Vesna Škare Ožbolt, Miroslav Tuđman, Nadan Vidošević, Boris Vukšić. Tada je na izborima za trećeg hrvatskog predsjednika Ivo Josipović pobijedio je u drugom krugu Milana Bandića.
Godine 2015. kandidati su bili: Ivo Josipović, Kolinda Grabar-Kitarović, Milan Kujundžić, Ivan Vilibor Sinčić.
Kolinda Grabar-Kitarović u drugom krugu pobijedila je Ivu Josipovića te je postala četvrta osoba koja obnaša dužnost predsjednika Republike Hrvatske, a ujedno i prva predsjednica.
Neuspjeli pokušaj osvajanja drugog predsjedničkog mandata
Podsjetimo, Ivo Josipović u drugom je krugu osvojio je 49,26% glasova, a njegova oponentica Kolinda Grabar-Kitarović 50,74%, time je Josipović postao prvi predsjednik Republike koji nije osvojio drugi petogodišnji mandat.
Podsjetimo, tada se u izbornom stožeru SDP-ovog predsjedničkog kandidata Ive Josipovića, među gostima i simpatizerima koji su čekali rezultate prvog kruga izbora u zadnjim danima 2014. moglo se primjetiti glavnog tajnika i člana Predsjedništva HNS-a Srećka Ferenčaka. Tako se u stožeru proklamirane Josipovićeve ‘pravde i pravednosti’ našla osoba koja je malverzacijama oštetila državni proračun za više milijuna kuna i već po drugi puta nepravomoćno osuđena na zatvorsku kaznu.
Nakon poraza na izborima Josipović je osnovao vlastitu stranku Naprijed Hrvatska – Progresivni savez.
Na parlamenarnim izborima Naprijed Hrvatska podbacila
Na parlamentarnim izborima 2015. Josipovićeva Naprijed Hrvatska – Progresivni savez potpisala je koalicijski sporazum sa Narodnom strankom-Reformistima bivšeg potpredsjednika Vlade Radimira Čačića. Njegova stranka u koaliciji s reformistima Radimira Čačića osvojila je samo 13.314 glasova.
Za vrijeme svog mandata, za službenoga posjeta Bosni i Hercegovini ispričao se za pokušaje Hrvatske da podijeli BiH tijekom rata u Bosni i Hercegovini, održao je govor u Parlamentarnoj skupštini BiH u kojem je izrazio žaljenje što je i Republika Hrvatska dijelom svoje politike u devedesetima doprinijela stradanjima u Bosni i Hercegovini.
Šarolik izbor kandidata na ovogodišnjim izborima
Kandidaturu za ovogodišnje predsjedničke izbore dosad su objavili Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Dejan Kovač, Vlaho Orepić, Ivan Pernar.
U lov na potpise krenut će i Katarina Peović, Tomislav Panenić, Dalija Orešković, Dejan Kovač, Antun Babić i Goran Jurišić. Međutim, kao potencijalni kandidati spominju se i Dejan Jović, Milan Bandić i Ante Simonić.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović također je najavila Hrvatskom tjedniku da će se kandidirati za drugi mandat na čelu države, rekavši da ne može sada okrenuti leđa Hrvatskoj.
“Naravno, idem u kandidaturu za novi predsjednički mandat, objavit ću je uskoro. Ali želim prije toga raditi kao predsjednica što veći dio mandatnog vremena”, rekla je Grabar-Kitarović u velikom intervjuu glavnom uredniku i direktoru Hrvatskog tjednika Ivici Marijačiću.
