Dubrovačko primorje je pravi primjer kako se smislenim investicijama stanovništvu osigurava ne samo mogućnost opstanka, nego i ekonomskog prosperiteta i gdje je unatoč višedesetljetnom stalnom iseljavanju, konačno zaustavljen takav trend.
Slano, sjedište općine Dubrovačko-primorje, smjestilo se četrdesetak kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika, u dubokoj pitomoj uvali. Na oko 200 četvornih kilometara, dvadesetak sela, većinom u zaobalnom dijelu, čuvaju granicu prema susjednoj Bosni i Hercegovini.
Tijekom povijesti taj je kraj uz mnoge gusarske pljačke, osobito stradao u napadu Crnogoraca i Rusa 1806. te srpsko-crnogorskoj agresiji i okupaciji 1991. Nakon rata u kojem je sasvim bilo uništeno, narod prognan, kuće opljačkane i zapaljene, Primorje je gotovo potpuno obnovljeno, a njegovo gospodarstvo uz turizam i ugostiteljstvo, temelji se i na malom ribarstvu, školjkarstvu, maslinarstvu, povrtlarstvu i kamenoklesarskoj industriji.
– Od rata na ovamo, od osnutka općine smo imali ulaganja na 2.000 stanovnika oko 2 milijarde kuna, a samo u zadnjih pet godina se dogodilo nekih 750 milijuna kuna velikih investicija, od čega su ekonomski najznačajnije vjetroelektrane na Rudinama, pa ACI-jeva marina, izgradnja operativnih obala, veliki kanalizacijski sustavi, 25 kilometara kanalizacijskog sustava, više od 20 kilometara vodovodnog sustava, 20 km dvotračnih cesta, rekao je Nikola Knežić, načelnik općine Dubrovačko primorje.
U Slanom su posebno ponosni i na obnovu kulturne baštine, osobito kneževa dvora, i izgradnju i uređenje tradicijske kuće Dubrovačkog primorja, pri čemu im je znatno pomoglo Društvo prijatelja dubrovačke starine. A najponosniji su što je konačno zaustavljen demografski pad i što je u školi i vrtiću sve više djece.
– Dječji vrtić Slano ima 67 djece, u centralnom vrtiću imamo 57 djece, a u područnom vrtiću Ošlje desetoro djece. Svake godine imamo sve veći broj upisa, u zadnjih pet godina svake godine se poveća za barem petero – šestoro nove djece, tako da natalitet nam raste, dobro je, rekla je Mirela Družijanić, ravnateljica Dječjeg vrtića Slano.
Primorska sela povezuju se novim cestama, proširuje poslovna zona Banići, izgrađeno je reciklažno dvorište, a najviše se ulaže u vodoopskrbu. Voda je konačno stigla i u Majkove.
Primorci se mogu pohvaliti i umješnim povlačenjem novca iz europskih fondova za svoje razvojne programe, u zadnjih pet godina više od 100 milijuna kuna. A vesele se i skorom početku izgradnje trećeg hotela u općinskom središtu, nakon što su visokokategornici “Admiral” i “Osmine” nakon rata uspješno obnovljeni i odlično posluju.
Zanimljivo je kako je Slano dobilo ime. Većina mještana ispričat će poznatu legendu o bosanskoj kraljici koja se dojahavši iz unutrašnjosti žedna u ovo mjesto, napila mora misleći da je to jezero, i rekla “uh, kako je slano”. Arheolozi su u svojim istraživanja potvrdili da je ovdje ipak postojala solana, po kojoj je ovo mjesto stvarno i dobilo ime.
