U emisiji Projekta Velebit gostovao je nekadašnji potpredsjednik Vlade i ministar, dr. sc. Andrija Hebrang, koji je odgovarao i na pitanja gledatelja.
Prvo pitanje odnosilo se na njegovu ostavku na mjesto ministra obrane 1998.
“Napisali ste predsjedniku pismo koje ste završili riječima: ‘Neka Vam Bog pomogne'”. – kazao je voditelj.
“Ne. Napisao sam: ‘Drago predsjedniče neka Vam Bog da snage razlikovati dobro od zla'” – odgovorio je dr. sc. Hebrang.
“Kada danas to gledate, mislite li da je to bilo ishitreno? Mislite li da ste dobro postupili?” – upitao je voditelj.
“Kada mi je rekao predsjednik Tuđman da će me imenovati za ministra obrane, rekao sam ‘Može, ali prvo da ja stavim svoje uvjete.’ Rat je završio, htio sam se vratiti u svoju struku. Napisao sam 11 svojih smjernica kako bih transformirao Ministarstvo obrane. On je to potpisao i rekao: ‘Slažem se sa svime”. Ministarstvo obrane je u ratu odradilo gorostasan posao, ali je radilo pod ratnim okolnostima. ’98. smo u miru i cijeli svijet gleda pod povećalom to Ministarstvo obrane i kritizira nas iz petnih žila.” – rekao je Hebrang te opisao kako je pokušavao nadgledati financijsko poslovanje tvrtke RH Alan i s kojim problemima se tu susretao. Zatim je naveo drugi primjer:
“Onda sam bio u Hercegovini nekoliko puta i pitali su me ti momci: ‘Ministre, zašto mi ne dobivamo plaću?’ (Tada je Hrvatska financirala HVO, dok još nije Sarajevo profunkcioniralo). ‘Kako ne dobivate, ja potpisujem svaki mjesec.’ – rekao sam im. Napravio sam istragu i vidio kako ogroman novac odlazi, a ja ne znam kamo.”
Nakon toga je, prisjeća se, obavijestio predsjednika da to više neće potpisivati.
“Onda sam preuzeo plaće vojnicima HVO-a, ja sam imenovao ljude koji isplaćuju i to je od tada bilo u redu. (…) Ali sam odrezao par sto milijuna svaki mjesec nekome, a o tome ću govoriti u jednoj knjizi koja će izaći nakon moje smrti.” – kazao je Hebrang.
Naveo je još jedan događaj.
“General Miljavac mi je rekao: ‘Ministre, pod ovim krovom da niste ništa stavili u usta, ni vodu…’
Izišao sam pred Tuđmana i rekao ‘Predsjedniče, sad presjeci, ili hoćeš da ovi tvoji udbaški kadrovi i dalje ocrnjuju hrvatsku državu, da koriste tim gangsterima koji zamračuju novac, ili se ja mičem’.”
“Taj talog je u Ministarstvu obrane ostao. Ja njima na čelu nisam htio biti. Nismo ginuli zbog toga, nismo Hrvatsku stvarali zbog toga. I onda sam dao neopozivu ostavku.”
“Tuđman je izgubio samo jednu bitku u životu, to je bila bitka protiv UDBA-e.” – zaključio je Hebrang.
“Odnos sa Sanaderom bio je iskren prvih godinu dana, onda je među nama nastao razdor”
Drugo pitanje odnosilo se na Hebrangov odnos prema Sanaderu.
“Moj odnos sa Sanaderom počeo je onog trenutka kada me pozvao i pitao jesam li zadovoljan ovakvom Hrvatskom. Nisam bio zadovoljan, vodio ju je Račan, koji između dva kruga izbora 1990. predao oružje Teritorijalne obrane Beogradu.
Mogu vam reći da me sa svojim planovima osvojio, ne mene, nego većinu naroda koji ga je tada izglasao.” – prisjeća se Hebrang.
“Taj naš odnos je bio iskren godinu dana prvog mandata. Onda sam vidio da on vozi drumom, priča šumom. Počeo se stvarati među nama razdor…” – rekao je.
Treće pitanje odnosilo se na termin “antifašizam” i zagovaranje Jugoslavije. “Kako razumjeti da se na takvoj jednoj interpretaciji antifašizma može vrlo uspješno graditi jedna takva snažna struktura koja danas uspijeva čak i tu svoju ispraznicu nametnuti hrvatskom narodu i na njoj graditi konstrukciju svoje političke i ideološke pravovjernosti?” – pitao je voditelj.
“To je prvi dio njihovih ciljeva. Drugi dio je da je Hrvatska fašistička država. Oni kad govore o antifašizmu misle na NDH i misle i na sve one koji danas zagovaraju današnju Hrvatsku.” – rekao je Hebrang.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
