Blagdani su pred vratima, gužve su u trgovinama ovih dana sve veće. Na Božić i dan Sv. Stjepana čak 80 posto trgovačkih centara i lanaca odlučilo je kupcima zatvoriti svoja vrata. Na Badnjak, koji ove godine pada u nedjelju, većina trgovina pak radi. U Hrvatskoj je sve glasnija inicijativa da se rad nedjeljom zakonski regulira. Ideja okuplja 16 ustanova i udruga predvođenih Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splita.
Predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić gostujući u Studiju 4 HRT-a izjavila je kako je pohvalno da je trgovački lanac Lidl na Badnjak, Božić i na blagdan sv. Stjepana zatvorio svoja vrata. “Moramo reći da je taj lanac na Sve Svete radio i mi smo ga zbog toga javno kritizirali i jako nam je drago da vidimo ovaj pomak”, kazala je. Naglašava međutim da jedan dio trgovačkih lanaca radi na blagdan sv. Stjepana kao nedjeljom, što znači da mogu raditi od jutra do navečer. “Ja bih stoga htjela našu pozornost staviti na tih 180.000 ljudi zaposlenih u trgovini, koji moraju raditi na dane kada svi želimo biti kod kuće, a ne obavljaju posao koji je od vitalnog interesa”, kazala je. Smatra kako očito ne postoji politička volja da se te radnike zaštiti.
Kao problem ističe da radno vrijeme u trgovinama nije regulirano, ono u Hrvatskoj može biti od 0-24. Osim radnog vremena, problem je i plaća. Smatra i da je nedjelja dan koji obitelj treba provesti u svojem domu.
Predsjednik Udruge developera pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Denis Čupić nije za apsolutnu zabranu rada trgovina nedjeljom. Slaže se s tvrdnjom da je hrvatsko radno zakonodavstvo dosta liberalno, “dozvoljava vrlo širok raspon rada” te ostavlja visoku autonomiju trgovačkom sektoru kao jednom od najprozivanijih sektora za rad nedjeljom.
“Isto tako moramo se vratiti na brojke. Brojke su neminovne. Nedjelja je jedan od onih dana u kojemu se u trgovačkom sektoru ostvari promet koji je 35 posto veći od prometa prosječnog dana u tjednu. Subota ostvaruje 65 posto. Znači, nedjelja jest jedan od najintenzivnijih trgovačkih dana. Nedjeljom se ostvari skoro 40 posto veći promet šoping turista, recimo onih iz Bosne i Hercegovine. To su naravno vrlo potentni sektori koji nama donose visoku zaposlenost, u krajnjoj liniji”, kaže Čupić.
Dodaje i da su materijalna prava radnika u trgovini vrlo disperzirana, postoje trgovine u kojima su materijalna prava vrlo niska i trgovine, pogotovo iz modnog segmenta, koje pojačano rade i ostvaruju prihode vikendima, koji imaju eksponencijalno prihode iznad hrvatskih prosjeka. Modne trgovine i drogerije, kaže on, imaju prihode iznad 5.500 kuna neto. Ti osobni dohoci su, podvlači Čupić, vezani i za promete koji se u tim trgovinama ostvaruju. Napominje i kako neki radnici u tim trgovinama žele raditi nedjeljom, jer imaju mogućnost ostvarivanja većih materijalnih prava.
Čupić smatra da se u Hrvatskoj mora početi razgovarati. Pozdravlja inicijativu U ime obitelji, ali napominje kako je jedna stvar zaštita materijalnih prava radnika, dok je druga stvar zaštita obiteljskog života i davanja mogućnosti ljudima da imaju vrijeme za svoju obitelj. “Mi ne bježimo od toga da damo mogućnost ljudima da ne budu preopterećeni i da imaju adekvatna materijalna prava u svom radu”, kazao je. Zaključuje da rješenje za to nisu zabrane, nego pametno radno zakonodavstvo, “da zakoni postanu životniji”. Smatra da su sada kruti. “Naše zakone nažalost pišu političari koji imaju vrlo malo realnog doticaja sa životom”, kazao je.
Markić napominje kako su još u ožujku Saboru predali konkretan prijedlog zakona koji bi osigurao temeljna prava radnika, no SDP i HDZ, dvije najveće stranke, ga ignoriraju i ne žele promijeniti zakon. Prijedlog su bili, kaže ona, dužni staviti u proceduru ili ga odbiti u roku od tri mjeseca. Inicijativa U ime obitelji predložila je između ostalog da se postavi da radnik može birati i ako želi raditi nedjeljom, da mu se mora isplaćivati veća plaća. Oni jesu za osnaživanje gospodarstva, ali da cijenu toga ne plaća najranjivija skupina – radnici.
