Zbog koron-krize i potresa u Zagrebu banke odobravaju moratorij na kredite, no, iako je se to u početku činilo sjajno, ti će postupci ipak iziskivati dodatne troškove.
Najčešće solemnizacija
Od početka travnja bankama neprestano pristižu brojni zahtjevi za moratorij.
> Troškovi odgode: Za moratorij kredita domaće banke traže plaćanje solemnizacije?
Kod stambenih kredita najčešća je i solemnizacija aneksa ugovora. Tim dokumentom mogu se pokretati ovrhe, piše RTL.
”I banke bi mogle sastaviti nove otplatne planove u kojima se krediti otplaćuju s nekim vremenskim pomakom, sukladno tome obračunati kamate, međutim što ako jednog dana dužnici budu upravo za te kamate koje se prolongiraju na buduće vrijeme tužili banke ili ih ne budu htjeti platiti, pa će zapravo banke biti u problemu”, rekla je Marijana Ivanov sa Ekonomskog fakulteta.
Na potezu država
Taj dodatni trošak solemnizacije pada na klijenta koji naknadu mora platiti javnom bilježniku.
”To nisu mali iznosi, za jedan takav kredit koji sam spomenuo od 90.000 eura, on može iznositi do tri, četiri, pet tisuća kuna”, izjavio je Denis Smajo iz Udruge Potrošač.
HNB savjetuje da se banke i dužnici dogovore, a na potezu bi mogla biti država.
”Da se pri tome visina naknade za javnobilježničku uslugu ne obračunava na uobičajeni način prema vrijednosti ugovora ili neka država putem institucija koje to mogu izvršiti odredi fiksnu naknadu”, dodaje Ivanov.
Hrvatska udruga banaka također poziva institucije da razmotre snižavanje troškova solemnizacije, kako bi moratorij za građane bio jeftiniji. Neke su poput OTP banke odlučile da neće biti tih troškova, druge o tome još razmišljaju.
”Finalna razrada modela je u tijeku. Dakle, svi detalji konkretni bit će poznati početkom idućeg tjedna. Ideja je da se klijentima maksimalno izađe u susret. Dakle da sve ono što niste platili sada da jednostavno se prebaci ili na kraj kredit ili da se ovisno o dogovoru sa pojedinim klijentom i njegovim preferencijama nađe odgovarajuće rješenje”, rekao je Gabrić.
U cijeloj priči s krizom koja nam slijedi nema puno dobitnika.
”Situacija da veliki dio dužnika neće otplaćivati svoje kredite kroz narednih nekoliko mjeseci znači da će banke zapravo propuštati kamatne prihode, to će imati određene negativne reporkusije na njihovu dobit”, objašnjava Ivanov.
Iako niti mogućnost odricanja i neke vrste oprosta nije nemoguća.
”Banke žive od reputacija. Reputacija banaka je uništena u zadnjih nekoliko godina poprilično. Možda bi im upravo ti neki oprosti tih kamata za dug koji će se otplaćivati kasnije bili relativno čak i jefitni ne preskupi načini da povećaju svoju reputaciju, da pokažu solidarnost”, dodaje Ivanov.
No, kriterij bi u tom slučaju trebali biti izrazito jasni, socijalni i bez zlouporaba.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
