Troškovi odgode: Za moratorij kredita domaće banke traže plaćanje solemnizacije?

epa08299001 Screens show the evolution of Spanish index IBEX 35 at the stock market in Madrid, Spain, 16 March 2020. The IBEX 35 dropped a 7,88 percent at finishing with 6,100 points despite the measures taken by the central banks of different countries to palliate the economic crisis caused by coronavirus COVID-19 outbreak. EPA/Vega Alonso

Klijenti koji su se ovih dana obratili svojim bankama kako bi pokrenuli proceduru moratorija na otplatu kredita našli su se zatečeni činjenicom da to podrazumijeva i dodatne troškove. Među ostalim, ispostavilo se da će morati platiti solemnizaciju aneksa ugovora o kreditu.

Kako navodi jedan klijent, u banci su mu pojasnili da iznos “ovisi o preostalom kreditnom dugu”. Inače, iznos solemnizacije ovisi o vrijednosti ugovora, a ako se on naknadno mijenja, naplaćuje se maksimalno četvrtina prve obračunate cijene, piše novac.jutarnji.

Na pitanje kakve troškove za klijente doista predviđa ugovoranje moratorija, u bankama još nerado iznose detalje. U Erste banci tek ističu kako se na konkretnim modelima odgode otplate kredita “intenzivno radi, oni su trenutačno u fazi finalne razrade te će detalji dostupnih opcija biti poznati kroz koji dan”.

Erste i OTP

Inače, u toj banci su dosad online putem zaprimili nešto više od 3000 zahtjeva građana za odgodu otplate. OTP banka je počela s prikupljanjem prijava 1. travnja i još je u tijeku izrada konačnih modela pomoći. Kada je riječ o plaćanju solemnizacije aneksa, ističu kako su “u tijeku konzultacije vezane za pravne mogućnosti provedbe”.

Neslužbeno se može saznati kako se, s pravnog aspekta, solemnizacija aneksa podrazumijeva, pa i u slučaju moratorija od svega tri mjeseca. Kako se očekuje da će on potrajati dulje, možda i godinu dana, banke se žele osigurati da će taj novac i naplatiti. U razgovorima s bankama koji su proteklih tjedana vođeni, čini se, otvoreno je pitanje plaćanja solemnizacije, ali njihov argument je bio da od nekih naknada mogu odustati, ali ne od svih. Primjerice, na preporuku HNB-a sve su banke odustale od naplate naknada za korištenje bankomata druge banke. Na pitanje kakav je stav središnje banke po pitanju naplate solemnizacije ugovora, u HNB-u kažu kako su upoznati s priopćenjem HUB-a prema kojem će kreditne institucije za vrijeme odgode plaćanja obračunavati isključivo redovno ugovorene kamate bez dodatnih naknada, “no to se ne odnosi nužno na troškove solemnizacije koji se plaćaju javnom bilježniku”.

Stav HNB-a

Vezano uz način sklapanja samih aneksa ugovora o kreditu HNB, među ostalim, navodi kako bi za vrijeme trajanja mjera banke mogle privremeno modificirati postupanje radi reguliranja odgode plaćanja kreditnih obveza “na način da se o tome sporazumiju, bez obveznog kontakta i potpisivanja te ovjere aneksa ugovora”. Stoga ostaje otvoreno i pitanje kako bi se tehnički obavljala solemnizacija ugovora kod javnih bilježnika.

Vjerojatno i veći problem od troška solemnizacije za dužnike predstavlja plaćanje kamata za vrijeme moratorija. Jedan klijent navodi da mu je mjesečni anuitet sada 3271 kunu (stambeni kredit 670.000 kuna, rok 25 godina i kamatna stopa 3,2 posto), pri čemu kamata iznosi 1752 kune. Nakon tromjesečnog moratorija ona će biti 5256 kuna i s bankom može dogovarati opcije kako dalje. U svakom slučaju, tvrdi, to banci donosi “ekstra zaradu” i to smatra neprimjerenim sadašnjoj situaciji. Ako se, primjerice, odluči ostatak glavnice uvećati za iznos kamate, izračunao je da će mu novi anuitet u idućih 288 mjeseci iznositi 3297 kuna, a banka će zaradit 7539 kuna.

Odluka

No, banke ustrajavaju i na tome da naplaćuju kamatu za vrijeme odgode, kao i na pojedinačnom pristupu svakom klijentu. To uključuje i odluku hoće li produljavati mortorij na dulje razdoblje, s obziromna to da im je HNB omogućio da godinu dana ne moraju plaćati rezervacije za takve kredite. Na situaciju, naravno, banke gledaju drugačijim mjerilima. “Neselektivni i dugotrajni moratorij povećao bi financijsku nedisciplinu do takvih razmjera koji bi onemogućili oporavak i usporili kreditni tempo na izlazu iz recesije, kada su krediti najpotrebniji”, navodi jedan bankar. Iz svega proizlazi, ako to doista nije nužno: moratorij na otplatu kredita najbolje je i ne tražiti.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/novac.jutarnji.hr