Vladino podizanje uvoznih kvota za radnike na noge je digao gotovo sve sindikate. Naime, prema sindikatima dvije trećine poslodavaca uopće nije niti tražilo domaćeg radnika. Odobreno je tako 2000 radnih dozvola za turizam, u pripremi je još 1000, isto toliko i za građevinarstvo, ukupno od početka godine 2,5 tisuće radnih dozvola za strance.
Ana Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) tvrdi da je podizanje kvota za strane radnike bez dogovora sa sindikatima neprihvatljivo.
– Ako se godišnja kvota donosi krajem jedne godine za sljedeću po sadašnjem Zakonu o strancima, predlagatelj prema Vladi je Ministarstvo rada koje prije toga mora provesti proceduru savjetovanja sa socijalnim partnerima. Ako se kvota tako donosi, tako se i mijenja, međutim ovoga puta je izostao socijalni dijalog sa sindikatima, mi nismo bili uključeni reći što mislimo – kazala je Miličević Pezelj za Studio 4 HRT-a.
Ministar rada je rekao da je otprilike 70 posto poslodavaca preko Zavoda uopće pokušalo doći do radne snage. SSSH već godinama upozorava na taj problem.
Miličević Pezelj odgovorila je i na kritike da su sindikati ksenofobni kada je u pitanju strana radna snaga.
– Naravno da nismo. Uvijek će biti uvoza radnika onih zanimanja koji u Hrvatskoj nedostaju. Primjerice ako imate samo dvije, tri letjelice nekakvih aviona, onda vam mehaničar i pilot ne mogu popuniti razred koji biste vi u Hrvatskoj mogli upisati. Ali pitanje je može li se Hrvatska razvijati u temeljnim djelatnostima na stranim radnicima. To je do jučer bila brodogradnja, građevinarstvo, turizam… – nabraja.
Ipak, i to se sve temeljilo na jeftinoj radnoj snazi.
– To je pitanje odljeva ovih 350.000 ljudi koji su iselili iz Hrvatske. Naime, ljudi ne sele iz svoje zemlje zato što su plaće u drugim zemljama visoke, nego počinju seliti iz svoje zemlje kada od plaće u njoj više ne mogu živjeti. Neki dan sam čitala da u Dalmaciji više nema sezonskih radnika iz Slavonije. Ako odete kao sezonac u Njemačku u neko doba godine, onda vam tih šest mjeseci rada u Njemačkoj omogućava ipak lagodniji život – kaže.
Na pitanje zašto ne uzmu određeni broj radnika koji nedostaje u turizmu sa Zavoda za zapošljavanje, poslodavci odgovaraju: to su fiktivno registrirani ljudi koji nikada nisu niti radili pa je pitanje njihove stručne osposobljenosti, a mnogi se na pozive poslodavaca ni ne javljaju.
– Neki dan se moglo pročitati da je u Hrvatskoj oko 600.000 radno neaktivnih, pitanje je gdje se oni nalaze. To je nešto što mi zadnjih 10,12 godina pitamo u nekim dokumentima koje je Hrvatska radila u pristupanju Europskoj uniji – kaže Miličević Pezelj i dodaje kako je Hrvatska detektirala problem, ali nije našla rješenje kako doći do njih i vidjeti zašto su neaktivni. Isto tako, kaže kako nema dovoljno inspekcije da bi se utvrdilo tko radi “na crno“.
Pogledajte cijeli razgovor:
