Sve razvijene države svijeta napredak i progres vide u suradnji sa iseljeništvom, dok bi SDP-ov predsjednički kandidat Zoran Milanović ograničio prava hrvatskog iseljeništva.
> U ime obitelji: Do kada će Hrvati izvan Hrvatske na izborima biti građani drugog reda?
Pronašli smo video Zorana Milanovića s njegovih početaka kada je pokušavao osvojiti vlast. Tema emisije je bila Hrvati u dijaspori, a Milanović je poručio:
“Od 100 zakona koje donosi Sabor, svi se odnose na one koji žive u Hrvatskoj. I ti ljudi trebaju birati Sabor, a ne oni koji žive izvan Hrvatske.”
Podsjetimo, Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem i jedna je od zemalja s najvećim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika.
Od početka hrvatske nezavisnosti postoje brojne političke stranke i udruge koje bi zabranile dijaspori, točnije iseljenoj Hrvatskoj, glasovanje na izborima. Posebna meta su Hrvati u BiH koji, usput rečeno, nisu dijaspora jer tamo žive tisuću godina, koji su poniženi i obespravljeni od službenog Zagreba, pogotovo kada se gleda nepregledne kolone Hrvata koji stoje pred diplomatskim predstavništvima kako bi konzumirali svoje pravo.
“Zanimljivo, isto biračko pravo nikada nije osporavano hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti izvan Hrvatske, poglavito u Srbiji i BiH. Naprotiv, njih se dovozi autobusima na Pupovčev mig, plaća im se da glasuju. I tu nitko ne vidi problem. Ali u Hrvatima u BiH se vidi”, upozorio je Ivica Šola u svojoj kolumni za Slobodnu Dalmaciju.
S druge strane, hrvatskom se isljeništvu otežava ostvarivanje svog biračkog prava zajamčenog u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.
Na to je upozorio i general Željko Glasnović u ime Kluba zastupnika Neovisni za Hrvatsku koji je u svom govoru 24. travnja 2019. godine u Hrvatskom saboru istaknuo da se sabotira hrvatsko iseljeništvo te upozorio na tretman Hrvata izvan domovine.
Svoje biračko pravo iskoristilo je tek oko 20.000 hrvatskih iseljenika
Hrvatsko iseljeništvo (Izvandomovinska Hrvatska, dijaspora) u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu (Vojvodina).
Na parlamentarnim izborima 2016. godine, u 11. izbornoj jedinici, svoje biračko pravo iskoristilo je tek oko 20.000 birača iseljenika, dodatnih 7.000 manje nego na izborima 2015. godine.
“Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektroničko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva”, naglasio je dr. sc. Marin Sopta 20. listopada 2017. te dodao, “Potrebno je uključiti iseljeništvo u izgradnju hrvatske države”. Hrvatski publicist i bivši hrvatski domovinski i emigrantski političar dr. sc. Sopta istaknuo je i kako bi se u razdoblju od deset do 20 godina takvom politikom u domovinu moglo vratiti od 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.
Prema podacima Svjetske banke u financijski sustav Hrvatske Hrvatsko iseljeništvo još uvijek svake godine uplaćuje više od 1,5 milijardi dolara. Gotovinski ulazi još polovica tog iznosa, što znači, da iz džepova hrvatskih građana koji žive izvan Hrvatske neposredno u našu zemlju svake godine uđe oko 2 milijardi dolara.
UiO: Hrvate izvan RH se tretira kao građane drugog reda
Udruga U ime Obitelji jasno je ustvrdila da se po pitanju prava na glasovanje Hrvati izvan Hrvatske tretiraju kao građani drugog reda.
“Pravo glasa je temeljna sloboda u svakom demokratskom sustavu. (…) I na svom nacionalnom teritoriju i u inozemstvu, nacionalna zajednica zadržava temeljna demokratska prava u odnosu na svoju zemlju, kao što je pravo glasa”, stoji u Rezoluciji 1591 (2007) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Udruga UiO više puta je – uoči parlamentarnih izbora 2016. godine – istaknula da Hrvatima izvan Hrvatske upravo ovo pravo u stvarnosti nije zajamčeno. Hrvati koji žive u domovini Bosni i Hercegovini te u inozemstvu SAD-u, Kanadi, Njemačkoj itd. moraju preći i po 8 sati da bi mogli glasovati.
Zašto Plenković brani dopisno i elektroničko glasovanje?
Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom.
Osim toga, prijedlog inicijative Narod odlučuje bila je i demokratizacija i modernizacija izbornog sustava uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja, što premijer Plenković smatra “promašenim i neodgovornim”, dok ministar Kuščević tvrdi da elektroničko glasovanje trenutno u Hrvatskoj nije moguće, iako ga teleoperateri i HAKOM-a demantiraju.
Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jest olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo.
Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom.
Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.
