Saborska oporba u raspravi o prijedlogu zakona o udžbenicima propitivala je koja je svrha da se zakonom uređuje težina i cijena udžbenika, a ne primjerice kvaliteta sadržaja, te je li cilj zakona masovna kupnja i korištenje tableta za korist trgovcima informatičke opreme.
> (VIDEO) Most optužuje HNS zbog privatizacije reforme obrazovanja: ‘Ministrica prodaje maglu’
Sabina Glasovac (SDP) je ustvrdila kako je nevjerojatno određivanje težine udžbenika sukladno satnici predmeta, a ne kvaliteti sadržaja. Sporno joj je i ukidanje radnih bilježnica kao dijela obveznog udžbeničkog kompleta. “Je li pametno izbaciti radne bilježnice iz obveznog kompleta i dovesti učitelje i nastavnike u situaciju da mogu nabaviti te materijale jedino ukoliko se s tim slože roditelji sve djece u razredu ili printanjem s platforme elektroničkih sadržaja”, upitala je i ustvrdila kako se intencija zakona svodi na nabavu tableta i stavljanje “šape” na ono što će u budućnosti donositi ogroman profit a to su elektronički udžbenici i materijali.
> Skandalozna pozadina kurikulne reforme
“Nažalost vi se sve više pretvarate u ministricu informatizacije i digitalizacije, a svakog dana svakog dana prestajete biti ministrica obrazovanja, a tome u prilog ide i ovaj prijedlog zakona”, poručila je Glasovac ministrici obrazovanja Blaženki Divjak koja je u Saboru branila zakon.
Kada se govori o digitalnim platformama, odgovorila je ministrica Divjak, ona je javna, na Carnetu, nabavljena, izrađena sredstvima EU-a i besplatna za sve, te na platformi mogu biti svi koji prethodno daju materijal na provjeru. Za radne bilježnice kazala je da se ne ukidaju i da će se objavljivati u virtualnom repozitoriju iz kojeg će nastavnici moći izabrati što im se najviše sviđa, tiskani ili digitalni materijali.
Kritičan je bio i Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) ocijenivši da je jedini cilj zakona masovna kupnja i korištenje tableta, elektroničkih udžbenika i digitalnih sadržaja.
“Kada se raziđe informacijsko komunikacijsko tehnološka ili IKT gusta magla iznad Donjih Svetica stvar je banalna i trgovački trivijalna” , kazao je Hasanbegović nazvavši zakon “trgovačkim zakonom” u korist trgovcima informatičke opreme i nakladnicima elektroničkih udžbenika.
Bolje bi bilo novac od više stotina milijuna kuna potrošiti na obnovu školu i povećanje mizernih plaća nastavnika, zaključio je Hasanbegović i pozvao na povlačenje zakona a ministricu Divjak da pročita knjigu francuskog autora Jean-Paul Brighellija “Tvornica kretena programirana propast škola”.
> Pogledajte koji mediji pišu hvalospjeve o ministrici Divjak!
Vesna Pusić (Glas) pita se koji će se sadržaji nalaziti u katalogu udžbenika osvrnuvši se primjer udžbenika iz hrvatskog jezika “Snaga riječi” za sedmi razred osnovne škole za koji kaže da uvodi vjeronauk u nastavu hrvatskog jezika što je suprotno Ustavu. “Umjesto bizarnih odredbi o tome koliko je težak neki udžbenik i je li tiskan na flis ili običnom papiru, bilo bi krajnje vrijeme da se pozabavimo sadržajem udžbenika”, kazala je.
Marko Sladoljev (Most) smatra da zakona pokazuje brzopleto rješenje koje neće pridonijeti poboljšanju obrazovanju ocijenivši ga “pucnjem u prazno”. “Svesti digitalnu transformaciju na digitalne dodatke udžbenicima moglo bi nas dovesti do udžbenika s linkom na youtube”, kazao je. Propituje i jesu li sve škole u Hrvatskoj tehnički i kadrovski pripremljene za digitalne sadržaje.
Opremljenost škola za digitalizaciju brine i Kažimira Vardu (Stranka rada i solidarnosti) . “Koliko škola nema mogućnost korištenja tehnologije jer nemaju internet?.. Stvaramo li nove nejednakosti u društvu ako kažemo da nema više radnih bilježnica i da djeca trebaju vježbati na tabletima?”, upitao je. Brzina donošenja odluka, ustvrdio je Varda, čini se kao otvaranje prostora prodavačima tehnološke opreme da uđu u škole.
Goran Aleksić (Snaga) upitao je ministricu zašto moramo imati različite udžbenike, a ne iste za pojedine predmete u osnovnoj i srednjoj školi, te da to bude digitalno i besplatno. Divjak je odgovorila da je to jedan od modela koji se razmatrao i da ima dosta zagovornika takvog modela no da bi se time smanjila izbornost.
> Dr. Slaven Letica: Tko je stvarni kreator hrvatske – neuke i kržljave – školske reforme?
Tomislav Žagar (NZ) usprotivio se, pak, reklamama u udžbenicima poslovnih subjekata koji sudjeluju u sufinaciranju strukovnih udžbenika. Naime, zakonom se za strukovne udžbenike u srednjim školama , za koji je vrlo mali interes za štampanje, otvara prostor da se poslovni subjekti uključe u sufinanciranju tih udžbenika uz tiskanje svoga loga na predzadnjoj stranici.
Vesna Bedeković (HDZ) pozdravila je reguliranje mase i cijene udžbenika, dok je za potez svrstavanja radnih bilježnica u dodatne materijale kazala da će se vidjeti što će praksa pokazati te ukoliko bude potrebno razmisliti da one ostanu dio obveznog paketa.
“Zakon ide u korist učenicima, roditeljima i učiteljima, ali i zadire u interese onih koji imaju koristi od sadašnjeg tržišta udžbenika vrijednog godišnje pola milijardi kuna. To je razlog što imamo različite spinove i moramo dobro razabrati koje su primjedbe opravdane, a koje dolaze od onih koji nemaju javni interes u prvom planu”, ustvrdila je Divjak dodajući da poslovni interes ne smije biti prepreka da učenici i roditelji budu rasterećeni.
“Zakon potiče autonomiju škola i učitelja, digitalnu transformaciju škola, rasterećuje udžbenike nepotrebnih činjenica ali i fizički težinu samih torbi, rasterećuje i financijski roditelje”, tvrdi Divjak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa