U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan je sastanak predsjednika parlamentarnih odbora za europske poslove država članica Europske unije, pod nazivom COSAC.
Riječ je o tijelu koje omogućuje redovitu suradnju i razmjenu mišljenja nacionalnih parlamenata i Europskog. Priprema je to za plenarni sastanak koji će se održati krajem svibnja u Zagrebu.
Državni vrh upoznao je sudionike s prioritetima hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, a raspravljalo se i o jačanju veza nacionalnih parlamenata i europskih institucija. Premijer Plenković odgovarao je i na brojna pitanja parlamentarnih zastupnika.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković je na otvaranju sastanka rekao je da mu je drago da Hrvatska parlamentarnu dimenziju predsjedanja počinje ovim sastankom., prenosi HRT.
– Predsjedanje EU ima veliki značaj za RH – dolazi samo 6,5 godina nakon ulaska u EU, potvrda je našeg čvrstog uvjerenja da sudjelujemo zajedno sa svim državama članicama na izgradnji europskog projekta. Hrvatsko predsjedanje dolazi u ključnom trenutku za EU, kada se suočava s brojnim izazovima. Hrvatska želi pridonijeti osnaživanju Europe, rekao je među ostalim Jandroković.
Premijer Andrej Plenković na sastanku je predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja i ponovio kako su najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom sljedećih mjeseci dogovor o sedmogodišnjem proračunu (VFO), proširenje, Konferencija o budućnosti Europe te sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom.
Izjavio je da će na samitu u svibnju u Zagrebu posvećenom proširenju posebna pozornost biti posvećena deblokiranju situacije u kojoj su se našle Sjeverna Makedonija i Albanija na Europskom vijeću u listopadu.
– Otvorenost Europe kakva je bila devedesetih godina više se nikada neće ponoviti, sada imamo pažljivo izrađen proces proširenja, rekao je Plenković. Istaknuo je da “nije fer” da je Sjeverna Makedonija “na čekanju” za otvaranje pristupnih pregovora nakon što je promijenila ime i ustav.
Plenković je kazao i kako se zasad ne čini da britanska vlada namjerava zatražiti produljenje prijelaznog razdoblja, koje istječe krajem godine, u kojem bi trebalo dogovoriti sporazum o budućim odnosima EU i Velike Britanije. Nakon Brexita 31. siječnja, već do kraja veljače hrvatsko predsjedništvo trebati pripremiti na Vijeću za opće poslove EU usvajanje formalnog pregovaračkog okvira za buduće odnose s Londonom.
Naglasio je kako je predsjedanje EU-om za Hrvatsku povijesni trenutak i prilika da pruži svoj doprinos i impuls na početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije.
Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica predložila je da Konferencija o budućnosti Europe započne u Dubrovniku 9. svibnja. Šuica, potpredsjednica EK za demokraciju i demografiju, zadužena je za organiziranje Konferencije o budućnosti Europe koja bi trebala, prema zamisli Europske komisije, započeti 9. svibnja 2020., na Dan Europe i trajati dvije godine, ali teme, okvir i formu još trebaju usuglasiti Komisija, Vijeće i Europski parlament.
– Otvaranje bi se moglo održati negdje u Hrvatskoj, moj je prijedlog Dubrovnik, kazala je. Ako se to prihvati hrvatski bi parlament trebao imati važnu ulogu u tome, dodala je.
Konferencija je zamišljena kao forum za povezivanje europskih građana, civilnog društva i europskih institucija s ciljem da Europljani kažu kakvu Uniju žele i kako njome upravljati. Predviđa se da kroz narodne skupštine, agore, više od tisuću običnih građana raspravlja i iznosi svoje ideje o budućnosti EU. Prijedlog je da bude šest takvih agora s po 200 – 300 građana u svakoj, među kojima najmanje troje iz svake države članice, a šest tematskih agora održavalo bi se u raznim dijelovima Unije. No iznad agora bi postojali politički dužnosnici i birokrati koji će ideje građana pretakati u prijedloge odluka.
Cilj konferencije je uspostaviti pravu vezu između razmišljanja građana i donošenja političkih odluka, kazala je Šuica i napomenula kako je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala uzeti u obzir mišljenja građana.
Mairead McGuiness, prva potpredsjednica Europskog parlamenta zadužena za odnose s nacionalnim parlamentima, kazala je kako je potrebno više slušati zabrinutosti građana i vidjeti je li potrebno mijenjati ugovore EU-a.
– Pripremite se za kompromis. To je esencijalno kako bi građani dobili ono što žele, poručila je McGuiness.
A jučer je u Saboru održan pripremni sastanak nakon kojega su izjave dali potpredsjednica Europskoga parlamenta Mairead McGuinness i predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
