Nedavno je snažno odjeknula vijest da je, zajedno sa suradnicom Jasnom Buhač, suspendiran policajac Nikola Kajkić, predsjednik Nacionalnog sindikata policije, koji je do veljače ove godine provodio istragu o zločinu na Ovčari.
MUP je priopćio da je Kajkić suspendiran zbog sumnje u povredu službene dužnosti jer je u službenoj zabilješci tijekom istrage naveo da je poduzeo istražne radnje koje u stvarnosti nije poduzeo. Suspendirana je i Kajkićeva suradnica koja je dokument ovjerila.
Nikola Kajkić odbacio je optužbe da je tijekom istrage učinio išta nezakonito. Koordinacija braniteljskih udruga podržala je Kajkića navodeći da je udaljen iz službe zbog potpuno drugih razloga.
Tvrde da je suspendiran zbog “prekomjernog istraživanja”, odnosno jer je istraga njegove skupine „došla do podataka da je sa zločinom na Ovčari povezan i istaknuti pripadnik stranke Milorada Pupovca”, koalicijskog partnera vladajućeg HDZ-a. Riječ je o Đorđu Čurčiću, članu SDSS-a i zamjeniku župana Vukovarsko-srijemske županije. Podsjećaju da je nakon tih otkrića istraga u veljači ove godine oduzeta Kajkićevom timu te povjerena novom policijskom timu, koji su zatim pokrenuli istragu protiv samog Kajkića.
Na konferenciji za medije na kojoj se javnosti obratio sam Nikola Kajkić, bila je i majka Jeana Michella Nicolliera, Francuza koji se kao dragovoljac priključio obrani Vukovara te je nakon okupacije mučen i ubijen na Ovčari.
Ovčara- planski masakr?
Pokolj na Ovčari u studenom 1991. najveći je pojedinačni pokolj u Domovinskom ratu.
Kada je, nakon tromjesečne opsade, agresorska vojska 18. studenog okupirala već potpuno razrušeni Vukovar, uslijedili su najstrašniji zločini nad stanovnicima i braniteljima.
Iako je nakon ulaska JNA i srpskih paravojnih postrojbi u grad, između hrvatskih vlasti i JNA dogovorena evakuacija medicinskog osoblja i pacijenata, a isto je s predstavnicima JNA dogovorila doktorica Vesna Bosanac, oni su, pod zapovjedništvom majora Šljivančanina, ušli u bolnicu 19. studenog. Sve se događalo u prisustvu predstavnika međunarodne zajednice. Dana 20. studenog, oko 400 ranjnika i civila odvedeno je iz Vukovarske bolnice. Najveći dio njih nikada se nije vratio. Ubijeni su na različitim stratištima, a najviše na Ovčari, poljoprivrednom dobru u blizini grada.
Na Ovčari je mučeno i ubijeno između 255 i 264 osoba. Riječ je o najvećem pojedinačnom pokolju u Domovinskom ratu.
Imena ubijenih uključuju jednu ženu, jednog 77-godišnjeg muškarca te jednog 16-godišnjeg dječaka. 23 žrtve bile su starije od 49 godina. Među žrtvama su i francuski ratni dobrovoljac Jean-Michel Nicolier i novinar Siniša Glavašević. Ubijeno je i desetak Srba.
Prije deportacije ranjenika i pacijenata iz bolnice na Ovčaru, vrh JNA zaplijenio je medicinsku dokumentaciju koju je osoblje bolnice, unatoč djelovanju u potpuno neljudskim uvjetima pod opsadom- uredno vodilo.
Dokumentarni film autorice Višnje Starešine „Zaustavljeni glas“ koji razotkiva detalje o ovim događajima, pokazuje kako je zločin na Ovčari bio unaprijed pripremljen plan u vrhovima Kontraobvještajne službe (KOS-a) JNA. Na temelju oduzete dokumentacije, tvrde očevici u filmu, unaprijed je pripremljen popis osoba koje su određene za egzekuciju na Ovčari.
Uz majora JNA Veselina Šljivančanina, koji je pred Međunarodnim kaznenim sudom osuđen na začuđujeće malu zatvorsku kaznu, u filmu se navode i imena odgovornih nalogodavaca, koji do sada nisu bili procesuirani: Aleksandar Vasiljević, šef KOS-a, pukovnik Bogdan Vujić.
„Major Šljivančanin samo je zadnja karika u tom njihovom obavještajnom lancu“ – navodi se u filmu.
Upada u oči kako je velika većina osoba iz samih vrhova JNA, odgovornih za najteže ratne zločine, uspjela izbjeći kazneni progon, i to ne samo kada govorimo Ovčari. Prisjetimo se nedavno uhićenog Dane Lukaića, zapovijednika logora Manjača u Banja Luci, čijim se slučajem pravosuđe sve do sada gotovo uopće nije bavilo.
Tko je bio Dane Lukaić, koji je odgovoran za najstrašnija zlostavljanja HOS-ovaca u logoru Manjača?
Gdje se danas nalaze dokumenti vukovarske bolnice i kada će ih Srbija vratiti?
Oduzetu dokumentaciju vukovarske bolnice Srbija do danas nije vratila Hrvatskoj. Ona se, sudeći po svjedočenjima, još uvijek skriva u Beogradu.
Nino Raspudić: Predsjedničina bajka o Vučiću
Ova je dokumentacija, smatra novinarka Ivana Petrović, ključ je za otkrivanje sudbine mnogih nestalih, a također bi mogla predstavljati dokaz za reviziju presude protiv Srbije za genocid nad Hrvatima pred Međunarodnim sudom pravde– za koju rok istječe 2020. Podsjetimo, presudom iz 2015. Međunarodni sud presudio je kako nije bilo genocida nad Hrvatima.
Ruga li se Srbija Hrvatskoj kada skriva otuđenu dokumentaciju i podatke o sudbini nestalih?
Slučaj Ovčara u Haagu: Šljivančaninu kazna od 10 godina- danas je na slobodi
Veselin Šljivančanin, kojemu se za pokolj na Ovčari sudilo u Haagu, sudjelovao je u napadima na Vukovar u funkciji majora JNA.
Uz njega su u Haškom procesu za Ovčaru bila još trojica optuženika: Mile Mrkšić, Slavko Dokmanović i Miroslav Radić.
Tko je Veselin Šljivančanin, odgovoran za pokolj na Ovčari, a u Hagu osuđen na 10 godina?
Mile Mrkšić, bivši zapovijednik JNA, prvostupanjskom je presudom u Haagu 2007. osuđen na 20 godina zatvora, a kazna je potvrđena i pravomoćnom presudom 2009. Umro je 2015. tijekom odsluženja kazne u Portugalu.
Slavko Dokmanović, gradonačelnik za vrijeme okupacije Vukovara, počinio je samoubojstvo u haškom pritvoru 1998., prije donošenja presude.
Miroslav Radić, kapetan JNA, koji je bio zapovjedno nadležan za jednice Teritorijalne obrane i druge paravojne postrojbe, u Haagu je oslobođen optužbi.
22. listopada 1992. otkrivena Ovčara – Šljivančaninu žao što nije dovršio ‘posao’ u Vukovaru
Veselin Šljivančanin prvostupanjskom je presudom 2005. osuđen na samo 5 godina zatvora. Pravomoćnom presudom 2009. kazna mu je povećana na 17 godina zatvora. No, godinu dana nakon toga primjenjen pravni lijek revizije pravomoćne presude te mu je kazna ponovno smanjena- na 10 godina. To je jedini put u povijesti Haškog suda da je provedena revizija neke pravomoćne presude.
Dr. Vesna Bosanac, voditeljica vukovarske ratne bolnice, koja je i svjedočila u sudskom procesu, nakon ove presude, kako je prenijela Slobodna Dalmacija, izjavila je: “Sramotno je bilo i onih 17 godina, a pogotovo ovo smanjenje kazne na deset godina. To samo dokazuje teoriju da Haški sud nije pravedan sud i da ne sudi na temelju činjenica koje su svima poznate”.
Danas je Veselin Šljivančanin, nakon odsluženja kazne, na slobodi.
Ostali procesi za Ovčaru
Sudski proces protiv dvanaestero osumnjičenih za zločin na Ovčari koji je vođen u Srbiji, završio je određivanjem izrazito malih zatvorskih kazni te oslobađanjem četvorice od njih. Osmorica pripadnika srpskih paravojnih postrojbi osuđena su na zatvorske kazne od 5 do 20 godina zatvora.
Joško Buljan: Posljednji zločinački pucanj srpskog pravosuđa u pogubljene ranjenike na Ovčari
U Hrvatskoj dosad nije proveden niti jedan proces protiv odgovornih za Ovčaru.
Hrvatski branitelj Vilim Karlović, koji je pakao Ovčare, Veleprometa te kasnijeg logora u Srbiji uspio preživjeti, nedavno je u emisiji Bujica istaknuo kako ga hrvatsko Državno odvjetništvo nikada nije kontaktiralo vezano uz procese za ove zločine.
U emisiji je navedeno kako je proces za Ovčaru u županijskom Državnom odvjetništvu povjeren Miroslavu Kraljeviću koji je do 1994. u Hrvatsku došao iz Srbije, a nejasno je gdje je bio tijekom agresije 1991.
Gosti u emisiji također su iznijeli sumnju u vjerodostojnost presuda srbijanskog suda.
Prijava protiv Spasoja Petkovića
U travnju ove godine objavljeno je kako je hrvatska policija podnijela kaznenu prijavu protiv 45-godišnjeg srbijanskog državljanina zbog zlostavljanja i ubijanja zarobljenika na Ovčari, među kojima je bio i Jean Michelle Nicollier. Ime prijavljenog nije objavljeno.
Prema medijskim napisima, riječ je o Spasoju Petkoviću- Štuki, kojega branitelj Vilim Karlović spominje u svom svjedočanstvu „Preživio sam Vukovar i Ovčaru“, a protiv kojega je istragu pokrenula i Francuska. On je u Srbiji izbjegao kazneni progon nakon što je priznao dio svojih zlodjela te je dobio status zaštićenog svjedoka.
45-godišnji Srbin kazneno prijavljen zbog ratnog zločina na Ovčari
Hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić u srpnju je uputila upit predsjedniku Europske komisije upozoravajući je da Srbija štiti ranog zločinca protiv kojega su Hrvatska i Francuska pokrenule istragu.
U svjetlu srbijanske kandidature za članstvo u Europskoj uniji, Komisiju je upitala može li detaljno objasniti koje su točno obveze Srbije prema Hrvatskoj i Francuskoj kako bi hrvatsko/francusko državno odvjetništvo bilo u mogućnosti zatražiti njegovo uhićenje i izručenje.
Hoće li Spasoje Petković biti procesuiran za ratne zločine na Ovčari i je li prijava protiv njega jedina prijava koju je Hrvatska pokrenula?
Dok su pred Haškim sudom, koji je prošle godine završio svoje djelovanje, brojni visokorangirani zapovjednici JNA izbjegli bilo kakav kazneni progon, dok je srbijanski sud procesuirao samo neke od pripadnike paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u zločinu, dosuđujući im iznimno male kazne, ostaje pitanje što će učiniti hrvatsko pravosuđe.
Smjena policajca Kajkića budi sumnju u pokušaje zaštite zločinaca.
Djeluje li hrvatsko pravosuđe na rasvijetljavanju najtežeg zločina u Domovinskom ratu?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
