(VIDEO) Problem nestalih u Domovinskom ratu: ‘Srbija često hrvatske branitelje srpske nacionalnosti prikazuje kao srpske žrtve’

Foto: snimka zaslona

Ministarstvo hrvatskih branitelja uputilo je u javno savjetovanje Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu. Zakon bi prvi put trebao objediniti nematerijalna prava nestalih i njihovih obitelji, ali će se precizno propisati postupak traženja nestalih i poginulih čije je mjesto ukopa nepoznato. Hrvatska još traga za 1508 nestalih osoba i 414 čije mjesto ukopa nije poznato.

O toj temi na HRT-u govorili su Stjepan Sučić, pomoćnik ministra branitelja za nestale, Davorko Vidović, politički tajnik SDP-a i Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.

Govoreći o promjenama koje Zakon donosi, Sučić je rekao da će i dalje ostati ista središnja tijela koja će se baviti tim pitanjem, ali nakon što su prepoznali problematiku koja se veže kroz institucionalnu priču o traženju nestalih osoba, napravili su dinamiku kako unaprijediti sam rad u postupku traženja. Dodao je da on mora biti unutar pravnog okvira i da mora biti institucionalan. Među ostalim, prepoznali su da u RH nema jedinstvenog zakona o nestalim osobama u Domovinskom ratu te su na tragu toga i pristupili izradi ovoga zakona.

>Ured predsjednice potvrdio: Dvije i pol godine nisu dobili izvješće o radu Povjerenstva za praćenje srbijanskog pravosuđa

>(VIDEO) Alvir: ‘Ne vjerujemo Vučiću dok se riječi ne pretvore u djela’

Sučić kaže da je Zakon prijeko potreban.
“Nema logike da ga donosimo tek u 2019., trebao je biti donesen i prije. On će prije svega napraviti veliki iskorak u pravnoj zaštiti osoba koje su nestale u Domovinskom ratu i u pravnoj i socijalnoj zaštiti članova obitelji koje traže svoje najmilije”, dodao je.

Alvir je bila dio radne skupine koja je radila na Zakonu. Kaže da je zadovoljna nacrtom. Smatra da će unaprijediti samo pitanje nestalih u smislu nadležnosti tko što radi.

“Postojale su neke stvari koje su se radile, u praksi se provodile, međutim, nisu bile zakonski uokvirene. Postojale su i neke stvari koje su, zato što nije bilo zakonskog okvira, bile onemogućene da se rade kako bi se intenzivirao ovaj proces. Hoće li u konačnici doista donijeti veliki rezultat, sigurno neće s obzirom na to da pitanje nestalih ovisi prije svega o informacijama, ali će riješiti neka druga pitanja poput npr. pitanja osoba nestalih u Domovinskom ratu koji nemaju srodnika. Ovim zakonom država je preuzela crno na bijelo obvezu pronalaska njihovih posmrtnih ostataka, trajnog zbrinjavanja tj. pokopa na dostojanstven način”, dodala je.

Vidović kaže da SDP pozdravlja svaki pokušaj koji ide u smjeru da se pitanje nestalih osoba koje se svih ovih godina nije rješavalo na pravi način jer su postojale političke prepreke u zemljama koje su bile involvirane u ratne sukobe, napokon riješi. Za primjer je naveo Srbiju koja je generirala politički stav kojim je htjela umanjiti svoju političku odgovornost – onda se manipuliralo brojem žrtava, uvođenjem političkih ili etničkih kriterija, nije bilo prave volje.

Prisjetio se da su prije 18 godina, za vrijeme Račanove vlade, na srpskoj strani naišli na dobre sugovornike – to je bila Đinđićeva vlada u Srbiji – koja je imala iskrene i dobre namjere da to pitanje i završetak rata apsolvira na jedan pravno učinkovit i pravičan način.

Smatra da je svaki pokušaj da se ovo pitanje prebaci s politike na pravni teren dobar korak, vidjet ćemo je li sve što je u zakonu predviđeno dostatno da premosti otpore koji postoje u sferi politike. Dodao je da i u RH postoji niz ljudi i grupa kojima nije stalo da se ova priča okonča na jedan pravno sređen i uređen način.

“Pitanje nestalih jedno je od pitanja u pregovaračkim Poglavljima 23 i 24 koje Srbija mora ispuniti da bi ušla u EU. Problem sa Srbijom i BiH, s kojima imamo ta otvorena pitanja, je u nadležnosti, a ovim zakonom ćemo to jasno definirati”, kaže Sučić.

“Mi smo se sve ove godine susretali s manipulacijama brojkama i nadležnosti”, dodao je.

Objasnio je da se često susreću sa srbijanskom manipulacijom gdje oni kao srpske žrtve prikazuju hrvatske branitelje i dragovoljce koji su aktivno sudjelovali u obrani RH, a srpske su nacionalnosti. Kaže da će se ovim zakonom to onemogućiti.

Alvir kaže da čekaju konkretne rezultate – identifikacije i pokope, a na temelju informacija iz Srbije toga nema, dodaje.

“Pokazalo se da Srbija i dalje vodi politiku pokazivanja osmijeha i nakon toga okretanja leđa i tada kreće stara priča pokriti i sakriti”, istaknula je.

Kazala je da su obitelji u svakom trenutku spremne otići u Srbiju na razgovore.

Vidović smatra da ako se postavimo principijelno i pokažemo da nismo licemjerni i da želimo da se to pitanje doista rješava tako da se politika makne i otvori prostor da se to pitanje može rješavati kao humanitarno pitanje, onda se ne smije koristiti kao oblik političkog pritiska.

Sučić se slaže da ovome treba pristupiti kao humanitarnom pitanju, u traženju nestalih osoba ne smije biti politike.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt