Foto: Fah

U organizaciji novoosnovane udruge Virtus, udruge studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u ponedjeljak, 14.5. organizirana je tribina o dva referendumska pitanja građanske inicijative Narod odlučuje.

Gostovali su profesor ustavnog prava te nositelj predmeta Izborni sustavi i Izborno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Robert Podolnjak, koji je ujedno i saborski zastupnik i član saborskog Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav, te talijanist i društveni analitičar doc. dr. sc. Nino Raspudić. Tribinu je moderirao Ante Arambašić, student kroatistike i ruskog jezika i književnosti.

Profesor Podolnjak svoje izlaganje započeo je naglašavajući kako su saborski zastupnici po prirodi stvari u klasičnom sukobu interesa kada donose izborne zakone, jer se u izbornim zakonima definira način na koje će biti izabrani zastupnici u parlament, a upravo ti isti zastupnici odlučuju o samom izbornom zakonodavstvu. Sam izborni zakon stoga bi uvijek trebao proći širu javnu raspravu.

S obzirom na to da naš trenutni izborni sustav ima deficite u mnogim aspektima, profesor Podolnjak kazao je kako je u sastavljanju referendumskih pitanja bio konzultiran od strane organizatora inicijative Narod odlučuje, kao i prije četiri godine od strane inicijative Birajmo zastupnike imenom i prezimenom.

Temeljna načela izbornog sustava treba definirati u Ustavu radi izbjegavanja izbornog inženjeringa

Iako su mediji već široko plasirali tu dezinformaciju, naglašava kako nije riječ o referendumu o izbornom zakonu, već o referendumu o izmjeni Ustava.

Prvo pitanje odnosi se na temeljna načela izbornog sustava, a drugo na drugačije definiranje zastupnika nacionalnih manjina za koje glasuje manje od 1/3 pripadnika nacionalnih manjina, ističući kako su oba referendumska pitanja u skladu s Ustavom RH.

Kazao je kako u nizu znanstvenih članaka već godinama tvrdi kako temeljna izborna pitanja treba konstitucionalizirati, odnosno staviti ih u Ustav, a ne prepustiti ih zakonodavcu koji je posljednjih desetljeća vrlo često mijenjao izborna pravila i čitav izborni sustav tako da je u hrvatskom slučaju lako govoriti o izbornom inženjeringu i jasnim manipulacijama u hrvatskom zakonodavstvu, a neke od dosadašnjih izbornih zakona Ustavni sud je ukidao.

Upravo izborni sustav najmanipulativnije je sredstvo politike, stoga ga je potrebno staviti u Ustav: postaviti ta temeljna načela svakih izbora na jednu višu razinu koja bi trebala biti trajna i koja bi trebala omogućiti ravnopravno natjecanje svih izbornih aktera u svim stranačkim uvjetima. Ovakav prijedlog promjena je kvalitetan, u skladu s Ustavom i doprinijet će demokratizaciji hrvatskog izbornog sustava, rekao je Podolnjak.

Izborni zakon je organski zakon čije promjene donosi minimalna parlamentarna većina, dakle trenutno je za to potrebno 76 glasova. Ustavna promjena zahtjeva 101 glas, ili ustavni referendum kakvog imamo prilike izboriti sada, te će ako referendum skupi dovoljno potpisa o njemu odlučiti sami građani.

U većini država EU izborna načela nalaze se u Ustavu,kao što sad predlaže GI “Narod odlučuje”

U mnogim državama svijeta i većini zemalja članica EU-a njihova temeljna izborna načela nalaze se u Ustavu. Skandinavske države su primjer na koji se profesor Podolnjak poziva svakome tko mu uputi pitanje o tome je li mjesto temeljnim izbornim načelima u zakonu ili Ustavu.

Istaknuo je kako se političari ne bi trebali izjašnjavati o pitanjima ovog referenduma, već bi u potpunosti trebali prepustiti građanima da odluče na koji način žele aktivirati svoje glasačko pravo. Zastupnici u tome uvijek imaju svoje interese te najobjektivniju odluku trebaju i mogu donijeti samo birači, a referendum o izbornom sustavu je najprirodnije mjesto za donošenje takvih promjena. Takav referendum, napominje Podolnjak, nije nikakva “čudna biljka” već su ga provele niz država poput susjedne Slovenije i Italije, a kao najzanimljiviji ističe referendum o izbornom zakonu u domovini parlamentarne demokracije, Ujedinjenom Kraljevstvu.

Potrebno je osigurati kvalitetniju javnu rasparavu o promjenama na bolje koje donosi ova referendumska inicijativa

Profesor Podolnjak naglasio je kako je potrebna bitno kvalitetnija javna rasprava u tijeku dva tjedna samog skupljanja potpisa i puno više otvorenih mogućnosti da se javno kvalitetno raspravi o svim pozitivnim promjenama koje bi ovim referendumom bile omogućene, te potiče sve građane da svojim potpisom omoguće sebi, hrvatskim biračima, da na samom referendumu autonomno odluče kakav izborni sustav žele.

Profesor Raspudić najavio je da će njegovo izlaganje biti nešto konkretnije te je usporedio izabrane zastupnike u sastavu Hrvatskog Sabora nakon izbora 1995. i danas, propitujući prvenstveno uzrok sveopćeg pada kompetencija saborskih zastupnika u kojima su oni danas svedeni na no name puke podizače ruku tj. pritiskivače gumba, gotovo ljude s greškom – one koje možeš ucijeniti, navodi Raspudić. Odgovor pronalazi u načinu na koji funkcioniraju stranke, prvenstveno dvije najveće stranke, a koje su zadržale totalitarni obrazac u kojem se najviše traži poltronstvo i poslušništvo šefu stranke, a to upravo i mogu samo oni koji nisu ostvarili prethodnu karijeru i koji svoje mjesto imaju zahvaliti šefu stranke koji ih je i instalirao u Sabor kroz poziciju na kandidacijskoj listi.

Podsjetio je kako od slične inicijative od prije samo četiri godine koja do dan danas neobjašnjivo nije ostvarila građanima pravo na referendum, imali smo dvoje izbora krkih vlada i najsramnijih političkih trgovina u parlamentarnoj hrvatskoj povijesti što je najjasniji pokazatelj da su postojeća izborna pravila zaista loša.

Najbolji argument za ovaj referendum i onemogućavanje predizbornih koalicija je dolazak HNS-a na vlast

Kao eksplicitan primjer koliko je nužno uvesti tri preferencijska glasa navodi primjer HNS-a kao stranke s trajno minimalnim brojem glasova a koja upravlja s pola državnog novca bilo kroz SDP bilo kroz HDZ, u čijoj vladi vodi kapitalni projekt reforme obrazovanja koja se u razvijenim državama stvara uz najširi državni konsenzus, hodajuća je reklama za promjenu izbornog sustava.

Velikim strankama nije u interesu veća izlaznost birača jer smanjuje omjer snage glasova onih “odanih” birača koji izlaze uvijek glasovati za istu stranku neovisno o njenim realnim programima i postojećim kadrovima, što vidi kao objašnjenje činjenice zašto se politička elita opire ideji dopisnog i elektroničkog glasovanja koje je sveprisutno u razvijenim demokracijama 21. stoljeća.

Kako bi se promijenila postojeća politika kadrova i trgovina političkim pozicijama, potrebno je hitno stvoriti bolja pravila igre, zaključak je Nine Raspudića.

Više pogledajte u videu:

 

Referendum o izmjeni izbornog sustava: tribina

Objavljuje Direktno.hr u 14. svibnja 2018

Izvor: narod.hr