(VIDEO) Svjedočanstvo partizanskog majora koji je sudjelovao u mučenju i ubijanju 30.000 Hrvata

Foto: Thinkstock

Jugoslavenski partizanski oficir major Simo Dubajić, rodom iz Kistanja u Hrvatskoj, preminuo je 2009. u Beogradu. Tek netom prije njegove smrti hrvatsko Državno odvjetništvo pokrenulo je istragu i raspisalo tjeralicu za tim zločincem. Trebalo je 19 godina i smrt Sime Dubajića da hrvatska država pokrene istragu protiv čovjeka koji je još 1990. za beogradski tjednik „Svet“ dao priznanje da je sudjelovao u mučenju i ubijanju – 30.000 Hrvata. Ako je jedan život prevrijedan, što je tek 30.000 mladih života. Ali za hrvatsku državu niti to nije bilo dovoljno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iste riječi, ali sa brojnim dokazima i autentičnim svjedočanstvima tih pokolja opisao je kasnije i u svojoj autobiografskoj knjizi „Život, greh i kajanje – od Kistanja do Kočevskog Roga“. Knjiga je izdana 2006., ali dugo nije ništa poduzimano usprkos dokazima o zločinima iz prve ruke.

21. siječnja 2005. Dubajić je 10-minutni intervju novinaru Miomiru Mariću za TV Sloveniju o zločinima koje je počinio zajedno sa ostalim partizanima nad desetinama tisuća civila i zarobljenika. U intervjuu je eksplicitno priznao ubijanje Hrvata. Taj video s intervjuom je uklonjen sa interneta zbog autorskih prava i više nije dostupan, što nimalo ne čudi.

Ipak, uspjeli smo doći do video uratka u kojem je prikazan dio svjedočenja Sime Dubajića o masovnim ubijanjima u Sloveniji i Kočevskom Rogu:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U intervjuu spominje i neka druga imena koja su, prema Dubajićevim riječima, bila uključena u ova strašna događanja kao Milka Planinc, Maksimilijan Baće, Jovo Kapičić i drugi koji su umrli čak poslije Dubajića.

Također je svjedočio o brojnim partizanima koji bi nakon krvavih ubijanja poludjeli i završili u ludnicama. U hrvatskom narodu to se šutke zvalo, pošto se javno o tome nije smjelo pričati: „partizanska bolest“. Ludilo koje nastupa kao posljedica krvavih zločina nad nevinim ljudima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ono što je najvažnije jest pitanje: kako to da Državno odvjetništvo, kojem je tada na čelu bio Mladen Bajić, nije pokrenulo optužnice protiv osoba koje spominje Dubajić u knjizi i intervjuu, te da im je trebalo više od godina da samo pročitaju ovo autentično svjedočanstvo i pokrenu istragu.

Pojedini ljudi koji se spominju u tom iskazu bili su živi i do 2013. godine, ali ništa nije (namjerno) napravljeno. Da ne govorimo o brojnim prijavama koje nikada nisu ugledale prave istrage i ustanovile prave krivce pokolja kao napr. ona jedna iz 1998. Udruge „Hrvatski domobran“ u kojoj su se spominjala imena tada živih Rade Bulata, Marka Belinića, Lutve Ahmetovića i Milke Kufrin.

Za ubojstva desetina tisuća ubijenih ljudi u pokoljima nakon rata – nije osuđen ni jedan čovjek.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ništa to ne čudi kada se zna tko je vladao Hrvatskom poslije završetka Domovinskog rata i kako su i predsjednici države i političari uzdizali ove „antifašističke zvijezde ubojice“ do neba potiskujući iz javnosti uopće bilo kakvu raspravu o zločinima, rugajući se žrtvama i ubijenima proglašavajući ih krivima za svoje sudbine i zasluženo ubijenima.

Ono što je interesantno u gornjem filmu jesu riječi Ive Sanadera: “Ako je netko u antifašističkom pokretu počinio zločine, a bilo je zločina, taj treba odgovarati. Jedno pravilo ne može vrijediti za antifašistički pokret, a drugo za Domovinski rat“.

Uskoro nije bio više premijer.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.