(VIDEO) Tužna obljetnica ‘Dana kada je Tovarnik plakao’: Hrvati su morali nositi bijele vrpce oko ruke, ubijeno 75 mještana, odgovorni i danas na slobodi

Foto: Udruga dr. Ante Starčević – Tovarnik

Dana 31. siječnja općina Tovarnik obilježava 21. obljetnicu pokopa 72 mještana poginula u Domovinskom ratu pod nazivom “Dan kada je Tovarnik plakao 31.1.1998.-31.1.2019.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Obilježavanje započinje okupljanjem ispred zgrade općine u centru Tovarnika u 14:50.
Kolona sjećanja zatim polazi prema groblju gdje se program nastavlja polaganjem vijenaca i svijeća.

>Dan kada je plakao Tovarnik: Hrvati su morali nositi bijele vrpce oko ruke, ubijeno 75 mještana, a odgovorni i danas na slobodi

>Glasnović: ‘Za zločine u Tovarniku nitko nije odgovarao – najmlađa žrtva imala je samo čest mjeseci, najstarija 104 godine’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Komemoracijskim skupom obilježen “Dan kada je Tovarnik plakao”

>(FOTO, VIDEO) Tko je odgovarao za ubojstvo katoličkog svećenika u Domovinskom ratu? Tovarnik se priprema za obljetnicu mučeništva župnika Burika

>(VIDEO) 12. listopada 1991. Tovarnik – tko štiti i prikriva zločince ubijanja i masakra 75 Hrvata

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sveta misa za sve poginule služit će se u župnoj crkvi sv. Mateja, apostola i evanđelista u Tovarniku u 16:30 sati.

Obilježavanje 21. obljetnice održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović.

Kada je nakon mirne reintegracije okupiranog istoka Hrvatske započeo povratak prognanih i izbjeglih u njihov kraj, u Tovarniku se mogla provesti ekshumacija i sahrana mještana ubijenih u jednom od najstrašnijih pokolja tijekom Domovinskog rata. Iz masovne grobnice ekshumirano je 48 žrtava među kojima je bio i vlč. Ivan Burik, tovarnički župnik, te su pokopani na mjesnom groblju 31. siječnja 1998.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U spomen na taj tužni događaj, 31. siječnja u Tovarniku se obilježava kao “Dan kada je Tovarnik plakao”.

>‘Dan kada je Tovarnik plakao’ – Ubijanja, premlaćivanja do smrti, izgladnjivanja, tjelesna i psihička mučenja

Okupacija, mučenja i ubojstva 1991.

Srijemsko selo Tovarnik, na samom istoku Lijepe naše, među prvima se našlo na udaru velikosrpske aresije 1991.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tenkovske kolone JNA koju su vodile velikosrpski orijentirane snage, a popunjene uglavnom indoktriniranim dobrovoljcima i ročnicima, kretale su se iz Beograda i Novog Sada prema Vukovaru. Stotine oklopnih vozila vozile su prema hrvatskom selima u Srijemu: Tovarniku, Ilači, Bogdanovcima i drugima.

Nakon okupacije, agresorska JNA i četničke postrojbe 22. rujna 1991. ubile su 68 mještana, a u danima koji su slijedili i mnogo više. Bila je to osveta za neočekivani i nadljudski višednevni otpor gotovo golorukih branitelja Tovarnika.

Preostalo nesrpsko stanovništvo, a uglavnom se radilo o starcima i ženama, moralo je nositi bijele trake kao znak da su hrvatske nacionalnosti. Istim su znakom obilježene i njihove kuće.

Agresor je oštetio i razrušio oko 75% kuća i gospodarskih zgrada u selu.

Do danas za ovaj masovni ratni zločin nitko nije odgovarao.

Župniku Ivanu Buriku, ubijenom u dobi od 63 godine, Tovarnik je bio prva i posljednja župa. Bio je zaljubljen u Srijem, a u rodnome mjestu Antuna Gustava Matoša službovao je 28 godina, iako je u više navrata mogao otići. Pogotovo kad je zapucalo, pa kad se Tovarnik iz mjesta pjesnika počeo pretvarati u mjesto ubojica. No, vlč. Ivan Burik ostaje u Tovarniku, zajedno sa župljanima koji još nisu izbjegli. Ubijen je 8. listopada 1991. u podrumu svog župnog stana.

Odgovornost za zločine

Prema svjedočenjima mještana, veliku odgovornost za provođenje i prikrivanje zločina kroz krivotvorenje mrtvozorničkih isprava, snosi Vojislav Stanimirović, sadašnji predsjednik glavnog odbora SDSS-a, a tada pripadnik agresorske JNA.

Antun Ivanković, iz udruge Ante Starčević iz Tovarnika, ističe kako je „Stanimirović 1991., kao pripadnik pričuvnog sastava tzv. JNA na dužnosti „komandanta saniteta i organizatora zdravstva za Srijem“ sudjelovao zajedno s četnicima u velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku“ te je bio nadređen „svojoj supruzi dr. Ljeposavi Stanimirović i dr. Draganu Martinoviću, koji su u listopadu i studenom 1991. godine, kako bi zataškali pokolj i ratni zločin u Tovarniku, naknadno bez pregleda tijela ubijenih Tovarničana i danima nakon stvarne smrti, izdavali krivotvorene i lažne potvrde o smrti i uzroku smrti“ o čemu svjedoče i mnogi preživjeli mještani.

>Antun Ivanković: Zašto se zataškavaju ratni zločini Vojislava Stanimirovića i njegove supruge Ljeposave?

Samog župnika Burika, prema riječima Antuna Ivankovića za 24 sata, strijeljali su pripadnici četničke postrojbe „Dušan Silni“ Kosta Gvozdenov iz Vršca, koji se kasnije u Lovasu hvalio kako je ubio „ustaškog popa“, te Petronije Stevanović iz Pančeva.

U rujnu 2016. osiječko županijsko odvjetništvo odbacilo je kaznenu prijavu protiv Vojislava Stanimirovića za ratni zločin protiv ratnih ranjenika i bolesnika te civilnog stanovništva, koju su podigli novinarka Karolina Vidović-Krišto i povjesničar Josip Jurčević, navodeći da kako nije potvrđena sumnja da je Stanimirović počinio zločine za koje se tom prijavom tereti. O tome više možete pročitati ovdje.

Uspomena na mučenički ubijenog župnika Burika

U spomen na ubijenog župnika Ivana Burika u Tovarniku svake se godine u listopadu obljetnica njegove smrti obilježava utrkom od Vukovara do Tovarnika i misnim slavljem.

Redatelj Jakov Sedlar snimio je dokumentarni film „Mučenik vlč. Ivan Burik“ koji progovara o njegovom životu i mučeničkoj smrti te stradanju Rimokatoličke crkve u Srijemu.

Književnica Nevenka Nekić, ubijenom župniku posveila je roman, „Burik: roman o svećeniku ubijenom u Domovinskom ratu“.

U produkciji udruge Ane Starčević iz Tovarnika, nastala je i pjesma posvećena vlč. Buriku, koju možete poslušati u nastavku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.