Do 18 sati devet kandidata i kandidatkinja predalo je svoje potpise za kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske. To su Zoran Milanović (oko 78.000), Mislav Kolakušić (15.000), Nedjeljko Babić (14.000), Dejan Kovač (16.000), Anto Đapić (13.000), Kolinda Grabar-Kitarović (više od 230.000), Miroslav Škoro (više od 70.000), Katarina Peović (14.000) te Dario Juričan (13.000).
Kada Državno izborno povjerenstvo u ponoć zaprimi sve kandidature, ima rok od dva dana da sve potpise pročešlja i objavi pravovaljanu listu kandidata koji će na glasačkom listiću biti navedeni abecednim redom.
Reporter Dnevnika Nove TV javio je da DIP očekuje još najviše tri potencijalne kandidature, nakon čega se podvlači crta i 5. prosinca u ponoć počinje izborna kampanja.
Postavlja se pitanje može li se iz broja prikupljenih potpisa donijeti zaključak o snazi pojedinih kandidata. Izborni zakon za predsjednika Republike u Hrvatskoj postoji od 1992. godine.
”Ti potpisi uglavnom su služili za političko bildanje mišića, za motivaciju svog članstva. To je najviše koristila Hrvatska demokratska zajednica kao najveća stranka.
Kada pogledamo ove brojke, predsjednica Republike predala je najveći broj potpisa, no to je još uvijek gotovo 100.000 potpisa manje nego prije pet godina. Ti potpisi ne znače ništa. Primjerice, Andrija Hebrang imao je najveći broj potpisa kao kandidat HDZ-a, pa nije ušao ni u drugi izborni krug. Potpisi su, kažem, motivacijske prirode”, ocijenio je Mislav Bago.
