Saborski zastupnici će glasati o drugim raspravljenim prijedlozima zakona te o prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava u dijelu koji se tiče referenduma, koji su potpisala 92 zastupnika te ga poslala u daljnju proceduru, a kojem se ide prema otežavanju referenduma.
Ako Sabor potvrdi tu odluku, na sjednici u rujnu krenulo bi se s izradom nacrta promjena Ustava i usuglašavanjem te potom usvajanjem promjene Ustava, za što je potrebna dvotrećinska podrška svih zastupnika.
Hrvatski sabor danas bi trebao potvrditi Marka Primorca za novog ministra financija te ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića za potpredsjednika vlade. Glasat će i o povjerenju ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, čiji su opoziv tražila 32 oporbena zastupnika. Na dnevnom redu je i glasanje o Zakonu o sigurnosti na cestama koji je bio na čekanju zbog žestokih kritika liječnika.
Glasat će se i o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se redefinira model obiteljskih mirovina te izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se uvodi očinski dopust i povećava roditeljska naknada.
Zastupnici će glasati i o ratifikaciji Protokola o pristupanju Švedske i Finske NATO-u.
Nakon toga zastupnici odlaze na ljetni odmor, odnosno ustavnu stanku koja traje do 15. rujna.
Što je sporno u nacrtu prijedloga zakona o referendumu?
“Nacrt prijedloga Zakona favorizira protivnike narodne referendumske inicijative, time što protureferendumski odbor, koji nema nikakav legitimitet prikupljenih potpisa, suprotstavlja organizacijskom odboru koji je prikupio barem 10 posto potpisa od ukupnog broja birača te daje slobodnu ruku različitim razinama vlasti da sudjeluje u protureferendumskoj kampanji uz protureferendumski odbor, čime suprotstavlja vlast narodu, što je pogrešan koncept. Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije o referendumima navodi da “javne vlasti ne smiju utjecati na rezultat glasovanja kroz prekomjernu, jednosmjernu kampanju” , pojasnio je odvjetnik Karlo Novosel ispred U ime obitelji na nedavnom okruglom stolu ‘Čemu referendum’.
“Potrebno je odrediti da se potpisi mogu prikupljati na bilo kojem mjestu na području Republike Hrvatske, kao što je to u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakonu o lokalnim izborima, Zakonu o izboru Predsjednika Republike Hrvatske i Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske te putem aplikacije e-građani. nema razloga zašto bi prikupljanje potpisa za kandidiranje državnih i lokalnih dužnosnika bilo moguće na svim javnim i privatnim mjestima, a za narodnu referendumsku inicijativu samo na javnim mjestima koje odredi lokalna samouprava”, ističe odvjetnik.
Kritična pitanja
Zaključno, ukazao je ponovno na nekoliko kritičnih pitanja:
- Prikupljanje potpisa na svim javnim površinama i na privatnim mjestima (po kućama, na radnom mjestu) kao za predsjedničkim izborima
- Prikupljanje potpisa preko sustava e-građani ili posebne aplikacije DIP-a (ako je žele napraviti za sve referendumske inicijative)
- Omogućiti da volonteri mogu upisivati podatke, uz vlastoručni potpis građana
- Usklađivanje normi broja potpisa i vremenskih rokova s državama EU (npr. 2% u 3 mjeseca) te minimum 14 dana za brojanje i pripremu potpisnih lista (po referendumskom pitanju – 2 pitanja 2×14 dana), maksimalno 30 dana
- Da se ostavi norma da se usvojeni zakoni i/ili dijelovi Ustava mogu mijenjati samo na narodnom referendumu, kako su i doneseni
- Da se vodi katalog odbijenih potpisa i razloga odbijanja (za pregled potpisnih lista u pisanom obliku)
- Propisati da vlast ne može davati mišljenja o narodnoj referendumskoj inicijativi za vrijeme prikupljanja potpisa (propisati neku vrstu “šutnje” kao izborne šutnje), ne smiju zagovarati niti obeshrabrivati prikupljanje, već se mogu očitovati jedino ako se prikupi dovoljan broj potpisa
