Vijeću su sve su diktature jednake, ali su neke jednakije od drugih

Foto: Fah

Mišljenje vijeća mudraca, odnosno Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima nakon gotovo godinu dana vijećanja zaključilo je – jedno veliko ništa. ZDS je možda neustavan, a možda nije uvijek. Komunizam je bio totalitaran i genocidan ali njegove simbole nećemo zabraniti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ali premijer je očito zadovoljan jer su preporuke onakve kakve je i želio. Radi svijeta mu ne odgovara da se ZDS smije koristiti, jer će antife i susjedi Srbi odmah to iskoristiti protiv Hrvatske. Budimo realni, zašto i ne bi ako mogu, za antifašiste je sama činjenica da Hrvatska postoji uvreda i neprobavljiva, jer se Hrvati, smatraju oni, rađaju kao ustaše a Srbi kao antifašisti.

Deset Hrvata, jedanaest mišljenja

S druge strane, ne odgovara mu zabrana petokrake da ga ne optuže da je on ustaša. A opet, ne odgovara mu ni da se ZDS posve zabrani jer će mu branitelji stvarati probleme, a on probleme ne želi, bar ne na ideološkom planu, kako bi se u miru mogao posvetiti uništavanju Agrokora. Pardon, spašavanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A Vijeće se, kako je u Hrvatskoj i običaj, nije moglo ni samo sa sobom dogovoriti, pa smo dobili čak sedam izdvojenih mišljenja. Što ništa neće promijeniti, i u Haagu su postojala izdvojena mišljenja o krivnji generala Praljka pa je suđenje svejedno završilo onako kako se i prije je počelo znalo da će završiti.

No zaključci nisu čak ni truli kompromis, oni su obična nebuloza. ZDS je protuustavan? Gdje se to u Ustavu RH spominje ikakav antifašizam? Druga stvar je što bi izvorišne osnove, odnosno preambulu, koje su u biti kupus i nepotrebne, bilo najbolje izbaciti iz Ustava.

Hrvatska je zasnovana na odbacivanju komunizma i antifašizmu? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ono što se spominje jesu odluke ZAVNOH-a, što s antifašizmom nikakve veze nema jer je ZAVNOH bio političko tijelo, preteča vlade SRH, a antifašizam eufemizam za komunističku ideologiju – molim, zapadni saveznici taj izraz za sebe nikad nisu koristili, oni su bili pokret otpora u okupiranim zemljama ili jednostavno saveznici u neokupiranim.

Može li se iz toga izvesti da je Hrvatska “temeljena na antifašizmu”? Ne, naravno, jer se u istoj preambuli u istom nabrajanju spominju i kralj Tomislav i Hrvatsko Ugarska nagodba i koješta, pa nitko neće reći da je Hrvatska monarhija jer se u preambuli spominje kralj Tomislav, ni da je temelj Hrvatske nagodba s Mađarima pa je stoga arbitraža s MOL-om protuustavna.

K tome, antifašisti jako vole pozivati se na spominjane odluka ZAVNOH-a u preambuli Ustava, ali nikad nisu dali suvisao odgovor na pitanje zašto su onda ubili tvorca ZAVNOH-a, Hebranga. I ne vide li koliko je paradoksalno bilo da ulica Andrije Hebranga u Zagrebu izlazi na trg imenovan po čovjeku koji ga je dao ubiti, a koji je u međuvremenu nakon puno natezanja konačno preimenovan. Kad smo kod Hebranga, paradoksalno je da je kao Židov i komunist preživio ustaški zatvor, ali ne i komunistički.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No najzanimljivije je da je odlučeno kako petokraka nije protuustavna, iako se u istoj toj preambuli Ustava izrijekom spominje odbacivanje komunističkog sustava. I to je jedina ideološka odrednica u cijelom Ustavu!

Simboli svega i ničega

A filozofija iza te odluke je da petokraka, je li, nije SAMO simbol komunizma nego simbolizira i koješta drugoga, recimo borbu za socijalnu pravdu i tako dalje, iako nije jasno kad je i jedan režim koji nije bio nedemokratski koristio taj simbol. Čak i kad bismo to uzeli kao zdravo za gotovo, ostaje činjenica kako bi u tom slučaju morali legalizirati i ZDS, jer ni on nije SAMO ustaški simbol nego ZDS također simbolizira i obranu u Domovinskom ratu, koristio se u operi, koristio se i prije ustaštva, i tako dalje.

Dakle, ako usvojimo logiku da crvena petokraka nije samo simbol komunističkih diktatura, onda moramo usvojiti i logiku da ZDS nije samo simbol ustaštva. No tada bismo morali usvojiti i to da svastika nije samo simbol nacizma, nego i hinduski simbol sunca i još koješta. I da se rukom uzdignutom na rimski pozdrav možda može mjeriti visina kukuruza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A čak i u tom slučaju, valja se zapitati kakvog smisla ima tumačenje da je petokraka proglašena ustavnom jer je Europski sud za ljudska prava odlučio da je u Mađarskoj dozvoljena kao simbol? Zar se o ustavnosti nečeg odlučuje prema presudama Europskog suda za ljudska prava, ili mi imamo svoj Ustav?

Time je dana instant amnestija jednom totalitarizmu, koji je kao bio manje loš od onog drugog. Besmisleno bi bilo žrtve komunističkih gulaga i nacističkih konc logora dijeliti na lakše mrtve i teže poginule. Odnosno, kako je zapitao Alain Besancon u knjizi Zla kob stoljeća: o komunizmu, nacizmu, i jedinstvenosti Šoaha – “Po čemu se jedan dan Ivana Denisoviča u Kolimi razlikovao od jednog dana Prima Levija u Aušvicu?”.

No eto, vijeće mudraca u Hrvatskoj je našlo razliku. Besancon pak nije mislio tako – ali je upravo upozoravao na ono što se događa u Hrvatskoj i svijetu, da see opasnost od komunizma potcjenjuje i marginalizira jer on ima veći kapacitet mimikrije: dok nacizam vrlo brzo dolazi u sukob sa svima, komunizam svoje inherentno zlo sakriva iza lijepih priča o pravdi i jednakosti za sve. Na kraju, ne ostaje nam nego parafrazirati Orwela – sve su diktature jednake, ali su neke jednakije od drugih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.