Višnja Strešina: Potrošena EU bajka o zapadnom Balkanu

ukrajinu Starešina
Foto: narod.hr

Zahvaljujući korona-pandemiji u virtualnu je dimenziju preseljen zagrebački summit EU-a sa zapadnobalkanskom tematikom. Planiran je kao krunski događaj prvoga hrvatskog polugodišnjeg predsjedanja EU-a. No korona ga svela na pravu, virtualnu mjeru, koja je sasvim u skladu s trenutačnim političkim stanjem u EU i njezinim stavom prema proširenju i sa stanjem na tzv. zapadnom Balkanu kojeg danas čine BiH, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, svaka priča o EU proširenju ili alternativno, o europskoj perspektivi zapadnobalkanskih država danas je pusta tlapnja, mnogo više nego jučer. A i jučer je također bila čisti blef.

Prvi zagrebački Summit

No za Hrvatsku i povijest njezinih odnosa s EU-om zanimljiva je usporedba zagrebačkih zapadnobalkanskih EU summita: onog prvog, iz studenoga 2000. i ovog današnjeg. Prvi zagrebački summit na velika je vrata u europski politički rječnik uveo pojam zapadnobalkanske regije (od milja regiona), koji je čvrsto uključivao i Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mnogi su zaboravili kako i u kojem kontekstu se zapravo dogodio prvi Zagrebački summit 2000. pa ga čak i na službenim stranicama MVEP-a sasvim neutemeljeno definiraju kao „prekretnicu“ na europskom putu u EU. Bio je to prije svega francuski politički show u Zagrebu. Tadašnji francuski predsjednik Jacques Chirac tražio je za Francusku neku ulogu na poslijeratnom, državno nedovršenom prostoru bivše Jugoslavije. SAD se je nametnuo kao neprikosnoveni mirovni menadžer (BiH 1995. i Kosovo 1999.), Velika Britanija je u sklopu Europske komisije još od ratnih dana (1992./1993.) razvijala koncept ponovnog ujedinjenja bivših jugoslavenskih država – minus Slovenija, plus Albanija – a preduvjete za to trasirala preko optužnica Haaškoga suda. Njemačka je stjecala utjecaj kao glavni financijer obnove. Francuska se izgubila na tom putu.

Tadašnji francuski predsjednik Jacques Chirac plasirao je ideju o zapadnobalkanskom summitu u Zagrebu u proljeće 2000. godine kada mu je u posjet stigao novoizabrani hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Mesić je objeručke prihvatio. Ostaci hrvatske diplomacije, koji u to doba još nisu bili sasvim prilagođeni retro-jugo sadržajima, hvatali su se za glavu.

Srbijanske ‘zvijezde’

Chirac je u Zagrebu dobio politički spektakl koji je želio. Tadašnja „nova“ Srbija dobila je priliku za europsku promociju – novoizabrani predsjednik Vojislav Koštunica (netom pobijedio Slobodana Miloševića) i oporbeni lider Zoran Đinđić, koji će uskoro postati srpski premijer, bili su glavne zvijezde prvoga zagrebačkog summita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trebalo je punih jedanaest godina, da Hrvatska zahvaljujući nastojanjima uglavnom desnih HDZ-ovih vlada, uz mnogo europskih prepreka (Piranski zaljev, Haaški sud…) i još više unutarnjih hrvatskih opstrukcija koje su dolazile u pravilu (ali ne isključivo) iz lijevog jugonostalgičarskog krila hrvatske politike, okonča svoj pristupni put EU-u i barem formalno izađe iz simbolike prvoga zagrebačkog regionalnog summita.

Zato Hrvatska zbilja nema razloga dizati spomenik prvom zagrebačkom zapadnobalkanskom summitu i retuširati njegovu ulogu. EU zbilja u ovom trenutku nema što reći o proširenju, što se pokazalo i u ispraznoj deklaraciji summita.

Zato treba zahvaliti koroni što je summit premjestila u virtualni svijet i neizravno podcrtala dva vitalna pitanja na koja i EU i Hrvatska trebaju potražiti i pronaći odgovor. Prvo, kako transformirati EU u skladu s novim vremenom, potrebama i mogućnostima država članica. Drugo, kako pomoći državama zapadnog Balkana da postanu sigurnosna brana, a ne sigurnosna prijetnja EU. I treće, prestati pričati bajke o proširenju, u koje već odavno ne vjeruju ni oni koji ih pričaju, a niti on i koji ih slušaju, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kolumnu u cijelosti pročitajte u Slobodnoj Dalmaciji.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.