Visoki upravni sud: Zagrebački Holding mora predati podatke o milijunskim isplatama odvjetnicima

zagrebački holding
Foto: Ex13 / wikimedia commons

Visoki upravni sud odbio je tužbu Zagrebačkog holdinga te je potvrdio rješenje bivše povjerenice za informiranje Anamarije Muse kojim se Zagrebačkom holdingu nalaže da preda ukupne podatke o isplatama više desetaka milijuna kuna odvjetničkim društvima i odvjetnicima angažiranim od 2012. do kraja 2016.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među njima su i odvjetnička društva Hanžeković&Partneri, Galetović i Galetović, Sardelić i partneri, Šunić i partneri te odvjetnici Dražen Crnković, Siniša Tabak i Andrea Kožar, Anita Hukelj i drugi.

Sudskom odlukom potvrđeno je i rješenje povjerenice za informiranje kojom je bila poništena odluka Holdinga da se zagrebačkom poduzetniku Hrvoju Šimiću odbija zahtjev za pristup traženim informacijama o isplatama odvjetničkim društava i odvjetnicima s obrazloženjem da je to poslovna tajna.

Prema rješenju povjerenice, zatražene informacije o isplatama odvjetnicima predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima te, sukladno zakonskim odredbama, tijelo javne vlasti u konkretnom slučaju „nije niti bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na dio informacije iz koje je je razvidno kome i u kojem iznosu su izvršena predmetna plaćanja“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema dostupnim informacijama, Zagrebački holding je od siječnja 2012. do travnja 2016. za „odvjetničke usluge i pravna savjetovanja“ odvjetnicima isplatio gotovo 27 milijuna kuna. Najviše je bilo isplaćeno tijekom 2012. – 13 milijuna kuna, da bi iduće godine ukupni iznos bio značajno manji, oko četiri milijuna kuna. U 2014. je bilo isplaćeno pet milijuna, a 2015. okvirno 3,8 milijuna kuna od planiranih 6,5 milijuna. Tijekom prva tri mjeseca 2016. bilo je isplaćeno okvirno milijun kuna, a te su godine troškovi za odvjetničke usluge bili planirani u ukupnom iznosu od sedam milijuna kuna.

Kako se isticalo u odgovoru zagrebačkih gradskih vlasti, Zagrebački holding je angažirao odvjetnike jer s „obzirom na usluge koje pruža (komunalne usluge) nužno ima i veći broj predmeta koje na razini svake godine pokreće radi utuženja dužnika“.

Zbog toga je čak tridesetak odvjetničkih društava i odvjetnika Zagrebački holding angažirao za zastupanje u ovršnim predmetnima koje pokreće, uglavnom protiv građana, radi naplate dospjelih dugovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Teret odvjetničkih društava u konačnici snosi ona stranka koja izgubi spor. U pravilu sporove izgube protustranke Zagrebačkog holdinga pa valja spomenuti da troškovi odvjetničke nagrade predstavljaju iznos koji je odvjetniku isplatio Zagrebački holding kao nalogodavac. No, stvarni iznos financijskog opterećenja na ime tog zastupanja je manji jer su dio troškova u pojedinim predmetima Zagrebačkom holdingu podmirile protustranke koje su izgubile spor“, stajalo je u odgovoru zagrebačkih gradskih vlasti s potpisom gradonačelnika Milana Bandića.

Protiv posljednjeg rješenja povjerenice Muse u ovom slučaju nije bila dopuštena žalba, no Zagrebački holding pokrenuo je upravni spor pred Visokim upravnim sudom koji je najnovijim rješenjem odbio tužbeni zahtjev te zagrebačke gradske megatvrtke. Stoga, kako se ističe u dosadašnjim odlukama, Zagrebački holding bi trebao predati na uvid 500 do 600 tablica o isplatama odvjetničkim uredima i odvjetnicima angažiranim od 2012. do 2016.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.