Vlada odradila prvu sjednicu nakon izglasavanja nepovjerenja Oreškoviću

Tehnička Vlada premijera Tihomira Oreškovića održala je u četvrtak prvu sjednicu nakon što joj je Sabor izglasao nepovjerenje te se potom raspustio, a na dnevnom je redu sjednice bilo gotovo 40 točka, s brojnim zakonskim prijedlozima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Velik broj točaka na dnevnom redu premijer Orešković je pojasnio činjenicom da prošlog tjedna nije bilo sjednice. Tako je na dnevnom redu 20-tak točaka od prošlog tjedna i 20-tak planiranih za ovaj tjedan, što je norma, kazao je Orešković.

Vidjet će se hoće li u Saboru biti kvoruma

Obrazlažući neke od zakonskih prijedloga ministar financija Zdravko Marić je izjavio da Sabor još uvijek zasjeda “pa ćemo vidjeti hoće li biti kvoruma, kako će se i na koji način donositi odluke” o predloženim zakonskim izmjenama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz ostalo, Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, kojima bi se ukinula ranija Vladina uredba po kojoj su vještaci mogli biti doktori medicine bez nužne specijalizacije.

Ta se uredba, kazala je ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, pokazala lošim rješenjem, jer doktori medicine bez nužne specijalizacije nisu mogli stručno obavljati poslove vještačenja zbog nedostatnog kliničkog znanja i iskustva.

Stoga se predlaže da poslove vještaka i viših vještaka mogu obavljati samo doktori medicine specijalisti odgovarajuće specijalizacije s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj specijalnosti, a predložena izmjena predstavlja preduvjet za poboljšanje sustava vještačenja u Hrvatskoj, obrazložila je Šikić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U saborsku su proceduru upućene i zakonske izmjene temeljem kojih se omogućava prijenos kapitalizirane štednje iz mirovinskih fondova u prvi mirovinski stup za osobe koje iz prvog stupa i dobivaju mirovine, poput onih u invalidskim mirovinama ili s benificiranim radnim stažom i sl.

Predloženim zakonskim izmjenama, kazala je Šikić, povećali bi se prihodi proračuna za 90 milijuna kuna ove godine, 110 milijuna kuna iduće godine, te 130 milijuna kuna u 2018. godini.

Prihvaćen je i prijedlog izmjena Zakona o računovodstvu, a ministar financija je kazao da su predložene izmjene tog zakona, koji je donesen sredinom prošle godine, plod komentara zainteresiranih stranaka na javnoj raspravi te će utjecati na više od 100.000 hrvatskih poduzetnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pritom je kao ključnu izmjenu naveo ukidanje obveze uvođenja jedinstvenog okvirnog kontnog plana. On pomaže statističkim i poreznim svrhama, a znači dodatni financijski i administrativni trošak poduzetnicima, rekao je Marić.

HEP-u suglasnost za korporativna jamstva

Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) je dana suglasnost za izdavanje korporativnih jamstava za nekoliko ovisnih društava HEP grupe u okvirnom iznosu do 150 milijuna kuna, a radi pojeftinjenja, ubrzavanja i pojednostavljivanja procesa.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić pojasnio je da HEP ima zakonsku obvezu za svaki kreditni ili jamstveni posao vrjedniji od 7,5 milijuna kuna ishoditi suglasnost Vlade.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako se navodi u obrazloženju te odluke, HEP je na kraju prošle godine imao izdano korporativno jamstvo u iznosu od gotovo 2 milijuna eura za ugovore o opskrbi električnom energijom svojih tvrtki HEP Energija iz Ljubljane, HEP-Trade iz Mostara i HEP-Trade iz Beograda, kao i jamstvo u iznosu od 5 milijuna eura za Ugovor o prodaji nezagarantirane električne energije tvrtke HEP-Trade iz Mostara.

Industrogradnji je, pak, odobrena isplata 9,63 milijuna kuna iz proračunskih zaliha, a Marić je objasnio da je ta građevinska tvrtka 2012. godine radi namirenja poreznog duga državi prepustila svoju zgradu u Savskoj ulici u Zagrebu, u kojoj su danas ministarstva branitelja te socijalne politike i mladih. Dug se odnosi na sredstva koja je Industrogradnja uložila u prilagodbu zgrade, rekao je Marić.

Vlada je odgovorila i na pitanja dvojice saborskih zastupnika – Ivana Vilibora Sinčića o kreditima, kreditnim poslovima i zajmovima hrvatskih građana i tvrtki u austrijskim Raiffeisen zadrugama te Branimira Glavaša u vezi sa stanjem u mljekarskom sektoru.

U Vladinom se odgovoru Sinčića za potpune podatke o tim zaduženjima upućuje na austrijskog supervizora financijskog tržišta Österreichische Finanzmarktaufsicht, uz pojašnjenje da Hrvatska narodna banka ne raspolaže cjelovitim podacima jer je od 2008. ukinuta obveza da se kod središnje banke evidentira svaki kreditni posao s inozemstvom.

Glavašu, pak, odgovaraju da je, uz ostalo, mljekarima odobrena izvanredna pomoć iz EU proračuna od 1,8 milijuna eura te još toliko iz nacionalnog proračuna, kao i da se razmatra mogućnosti smanjivanja PDV-a na mliječne proizvode na 5 posto. Najavljuju i korekciji Programa ruralnog razvoja radi bolje iskoristivosti programa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

Prihvaćena je i odluka o imenovanju Grada Rijeke za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine, a Brodsko-posavskoj županiji je odobrena jednokratna pomoć za potrebe grijanja osnovnih škola. Naime, toj će se županiji prepustiti lož ulje preostalo od grijanja tranzitnog migrantskog centra u Slavonskom Brodu.

Vlada prihvatila amandmane na zdravstvene zakone o kojima je Sabor već bezuspješno pokušao glasovati

Tehnička vlada u četvrtak je prihvatila dva amandmana nomotehničke prirode na prijedloge izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Konačni prijedlog izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predsjednik Sabora Željko Reiner stavio je na glasovanje početkom tjedna, nakon što je Sabor donio odluku da će se raspustiti s 15. srpnja.

Glasovanje, međutim, nije uspjelo jer je oporba napustila sabornicu i srušila kvorum, spočitavajući vladajućima da su pokušali iskoristiti trenutak kako bi progurali izmjene dvaju zakona koji, tvrde, idu na štetu građana.

Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju Vlada je predložila povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite te uvođenje obveze plaćanja naknade za pregled u hitnom bolničkom prijemu, kad je obavljen na zahtjev osiguranika, a pregledom se ustanovilo da pacijentu nisu nužni hitni dijagnostičkih i terapijski postupci jer mu život i zdravlje nisu u opasnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.