Vojni rok podržali svi osim Možemo, Centra i GLAS-a

Saborski zastupnici u ponedjeljak navečer zaključili su cjelodnevnu raspravu o paketu obrambenih zakona, a fokus rasprave sveo se na uvođenje vojnog roka. Zastupnici parlamentarne većine i oporbe, osim Centra, Možemo! i GLAS-a, nisu u ponedjeljak sporili nužnost ponovnog uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja, ali je dio oporbe pritom upozorio na neke diskriminatorne odredbe izmjena Zakona o obrani.

Oporba je najviše zamjerki imala na izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama RH, odnosno na odredbe koje se odnose na prednost pri zapošljavanju u državnoj upravi i lokalnim jedinicama onima koji se odluče na temeljnu vojnu obuku tvrdeći da je riječ o diskriminaciji. Također smatraju da je nejasno definirano civilno služenje.

>Od iduće godine vojni rok: Vlada RH odgovara na ‘bitno promijenjenu globalnu sigurnost’

Strategija obrane RH, Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine te izmjene Zakona o obrani prošli su gotovo bez rasprave.

Zastupnici će o zakonskim prijedlozima u prvom čitanju glasovati u utorak. Drugo čitanje provest će se na jesenskom zasjedanju Sabora. Dvomjesečno temeljno vojno osposobljavanje trebalo bi početi u siječnju iduće godine.

”Vojna obaveza prema Ustavu RH dužnost je svih osposobljenih državljana i nastaje kad državljanin napuni 18 godina života. Žene ne podliježu vojnoj obavezi, ali mogu pohađati vojno osposobljavanje kao uvjet za primanje u djelatnu vojnu službu”, rekao je Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH, javlja HRT.

Anušić je u Saboru predstavio Strategiju obrane RH, Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine te izmjene Zakona o obrani, kao i o službi u Oružanim snagama.

>Njemačka planira dobrovoljni vojni rok od šest mjeseci

Anušić o civilnom služenju: Nikome se ništa neće uskratiti

”Vojna obaveza prema Ustavu RH dužnost je svih osposobljenih državljana i nastaje kad državljanin napuni 18 godina života. Žene ne podliježu vojnoj obavezi ali mogu pohađati vojno osposobljavanje kao uvjet za primanje u djelatnu vojnu službu”, rekao je Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH.

Fokus rasprave sveo se na uvođenje dvomjesečnog vojnog roka. Za one koji to ne žele i pozovu se na priziv savjesti iz moralnih ili vjerskih razloga, alternativa je civilno služenje – tri mjeseca kroz sustav Civilne zaštite MUP-a ili četiri mjeseca na komunalnim poslovima u lokalnim jedinicama. Anušić o civilnom služenju: Nikome se ništa neće uskratiti

Prednost pri zapošljavanju?

Ključna kritika oporbe odnosila se na odredbe kojima će prednost pri zapošljavanju u državnoj upravi i lokalnim jedinicama imati oni koji prođu vojnu obuku, ocjenjujući to diskriminacijom, ali i na nejasno definiran priziv savjesti za civilno služenje. Što su dovoljno uvjerljivi moralni i vjerski razlozi za civilno, a ne vojno služenje obuke te tko će odlučivati o tim zahtjevima, ispitivali su zastupnici.

>Danska uvodi vojni rok i za žene

”Prigovor savjesti mora biti uvjerljiv, ali neće biti problem dokazati uvjerljivost. Puno se njih ranije pozivalo na prigovor savjesti, a poslije su dobivali dozvole za naoružanje i postali lovci, to se više neće moći dogoditi. Odluku o zahtjevima će donosi Povjerenstvo MUP-a, a nitko tko se bude pozvao na priziv savjesti neće doći u situaciju da ga i ne dobije. Nikome se neće ništa uskratiti”, naglasio je ministar.

Ivica Baksa (NPS) i Dalibor Paus (IDS) pitaju se da li je civilno služenje, obzirom na omogućavanje prednosti pri zapošljavanju samo onima koji prođu vojni rok, ali i činjenicu da civilno traje duže od vojnog, alternativa vojnoj obuci ili zapravo penalizacija.

”Htjeli smo vojni rok napraviti motivirajućim i da se veći broj odluči za vojno, a ne civilno služenje. Prednost će imati samo pod jednakim uvjetima kao ostali na natječaju, dakle, ako imaju isti broj bodova, onaj tko je prošao vojnu obuku imat će prednost. Niz je kategorija koje imaju prednost, pa zašto onda ne bi imali i te ljude koji se stavljaju na raspolaganje državi”, rekao je ministar.

S druge strane, SDP-ovu Ivanu Račanu nije znao odgovoriti tko će, primjerice, prednost pri zapošljavanju imati ako se jave osoba s invaliditetom, branitelj i onaj tko prođe vojnu obuku.

”Sve tri osobe će imati prednost, povjerenstvo za taj natječaj će odlučiti, ne znam, iskreno, odgovor”, rekao je.

Anušić Kekin: Ne podnosim niti jednu vrstu ekstremizma, a posebno vašu lijevu, vi ste ekstremna ljevica

Burna se rasprava pokrenula nakon što je Ivana Kekin (Možemo) upitala u kojem će se to smjeru Hrvatska mijenjati nakon Thompsonova koncerta, a što je ministar nedavno rekao.

”Ne mogu objasniti u jednoj minuti, ali želim naglasiti da ne podnosim niti jednu vrstu ekstremizma, a posebno vašu lijevu, vi ste ekstremna ljevica. Ne podnosim ni ekstremnu desnicu, ali ekstremna ljevica je toliko loša za naše društva. Referirao sam se na pola milijuna mladih ljudi koji su pjevali o domovini i kršćanskim vrijednostima, a vi ni najnižu komunalnu politiku niste sposobni voditi”, odgovorio je ministar.

Kao strateške obrambene ciljeve naveo je kibernetičku zaštitu, ulaganje u besposadne letjelice i sustav protuzračne obrane.

– Spremni smo preuzeti vodeću ulogu u proizvodnji malih borbenih dronova unutar NATO-a i EU, rekao je te istaknuo kako su predvidjeli i jačanje domaćih kapaciteta za servisiranje, održavanje i nadopunjavanje streljiva.

Izdvajanje 5 posto BDP-a za obranu

Dijelu oporbe sporno je izdvajanje 5% BDP-a za obranu do 2035. Tvrde – to je 4,6 milijardi eura, a taj se novac može pametnije potrošiti.

Na pitanja kojim resorima će se uzeti da bi se ostvarilo povećanje izdvajanja za obranu, Anušić je kazao kako je to povećanje planirano postupno kroz idućih 10 godina.

”Izdvajanja za obranu do sada smo gledali kao trošak, ali to ne bi trebalo biti tako. Proračun se odlično puni, neće nitko osjetiti štetu, a da se to i dogodi, ne bi trebao biti veliki problem jer je ipak obrana temelj svega”, rekao je.

Strateške obrambene dokumente jednoglasno je u petak podržao Odbor za obranu. Podržat će ih i najveća oporbena stranka.

”Uvođenjem temeljnog vojnog osposobljavanja doživljavamo kao instrument kako bi mladi nastavili karijeru u oružanim snagama jer ovo što smo imali do sad nije dalo rezultat”, rekao je Arsen Bauk, klub zastupnika SDP-a.

Prvi pozivi ročnicima očekuju se potkraj ove ili najkasnije početkom iduće godine.

Izvor: narod.hr/HRT