Grlić Radman poziva na jače veze s Pakistanom: Je li Hrvatska spremna na posljedice takvog približavanja?

Nedavni posjet ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Pakistanu izazvao je brojne polemike u hrvatskoj javnosti, osobito zbog najave otvaranja ureda za izdavanje viza i snažnijeg povezivanja dviju zemalja. Kritičari upozoravaju da je riječ o državi koja se suočava s brojnim ozbiljnim problemima, od političke nestabilnosti i siromaštva do djelovanja ekstremističkih i terorističkih skupina te poteškoća u području poštivanja elementarnih ljudskih prava. Za mnoge je posebno problematično i pitanje integracije pakistanske migrantske zajednice u pojedinim zapadnim državama, gdje su se pojavili problemi povezani s getoizacijom i stvaranjem kriminalnih bandi. Zbog toga se postavlja pitanje je li Hrvatska, koja se već suočava s izazovima nekontroliranog rasta uvoza strane radne snage, dovoljno uzela u obzir moguće dugoročne posljedice ovakvog približavanja. 

Što je radio Grlić Radman u Pakistanu?

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nedavno je boravio u Pakistanu, u prvom službenom posjetu jednog hrvatskog visokog dužnosnika toj zemlji.

Ondje je najavio skoro otvaranje ureda za izdavanje viza kako pakistanski državljani više ne bi morali ići u Iran po vize za Hrvatsku.

Grlić Radman se u Islamabadu sastao s premijerom Šebazom Šarifom, šefom diplomacije Išakom Darom i predsjednikom senata Jusafom Razom Gilanijem.

U izjavi novinarima Grlić Radman ovako je objašnjavao svoj posjet ovoj zemlji od 259 milijuna stanovnika, prenosi HRT.

“Zalažemo se za snažnije veze među narodima. Zato Hrvatska želi omogućiti pakistanskim državljanima da zahtjeve za hrvatsku vizu mogu podnijeti u Pakistanu, bez putovanja u treće zemlje…”

Velike kritike

Odlazak Grlića Radmana u Pakistan i najave o otvaranju ureda za izdavanje viza i “snažnijim vezama među narodima”, očekivano, pokrenule su snažno negodovanje u javnosti.

Jedan od najoštrijih kritičara poteza Grlića Radmana bio je saborski zastupnik Mosta Marin Miletić, koji i inače jasno istupa protiv pretjeranog uvoza radne snage iz zemalja trećeg svijeta.

“Naravno da u svakom narodu postoje dobri i loši ljudi. Tako i među Pakistancima ima naravno dobrih ljudi. Ali, potpuno je pogrešno i suludo zatvarati oči pred istinom kako Pakistanci ne spadaju među narode koji se kvalitetno prilagođuju u europska društva zapadne demokracije. Pakistanaca ima 260 milijuna. Hrvata ima 3,8 milijuna. Mi u našoj državi trebamo prvenstveno ljude koji prihvaćaju našu kulturu i vrijednosti. Mi moramo raditi na povratku našeg iseljeništva. Vratiti kvote na uvoz strane radne snage. Ciljano dovoditi samo onu struku koja nam nedostaje i ljude koji prihvaćaju naše vrijednosti.

A ne otvoriti vrata male Hrvatske nacijama kojih ima 68 puta više od Hrvatske i koje su neka potpuno druga priča. Hrvatska mora učiti iz primjera Švedske, Danske, Njemačke, Britanije, njihove greške ne ponavljati, svoju zemlju sačuvati. Plenković to ne će učiniti jer je poslušnik svojih gazdi oko trokuta. Sigurno to neće učiniti niti nakaradna sekta Možemo. Mi hoćemo”, napisao je na X-u Miletić.

Zašto Plenković u Islamabadu otvara vizni centar kako bi Hrvatsku punio Pakistancima?

Naravno da u svakom narodu postoje dobri i loši ljudi. Tako i među Pakistancima ima naravno dobrih ljudi. Ali, potpuno je pogrešno i suludo zatvarati oči pred istinom kako Pakistanci ne spadaju… pic.twitter.com/5xOO8YyNID

— Marin Miletić (@MileticMarin_) July 23, 2026

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pokušalo sanirati štetu

Na javne kritike, ne samo Miletića nego i mnogih drugih, reagiralo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Kako bi pokušali sanirati štetu uputili su javno priopćenje:

“U povodu netočnih i zavaravajućih tvrdnji koje su se pojavile u dijelu medija i na društvenim mrežama, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ističe da se ne radi na liberalizaciji viznog režima prema državljanima Islamske Republike Pakistan, ukidanju viza niti ublažavanju uvjeta za njihovo izdavanje.

Razmatra se isključivo mogućnost da pakistanski državljani i poduzetnici zahtjeve za vize podnose u Islamabadu umjesto u Iranu.

Riječ je isključivo o administrativnom i konzularnom pitanju mjesta zaprimanja zahtjeva, a ne o povećanju broja radnih dozvola i viza. Državljani Islamske Republike Pakistan čine samo 0,2 posto ukupnog broja stranih državljana kojima su izdane dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj.”

Čak i ako su tvrdnje ministarstva točne te se radi samo o “administrativnom i konzularnom pitanju”, ostaje pitanje koji je interes RH u dubljem povezivanju baš s Pakistanom, kojeg je najavio Grlić Radman, posebno imajući u vidu probleme mnogih država u kojima baš Pakistanci čine veliki broj useljenika?

>Pakistanac optužen za planiranje atentata na Trumpa: Djelovao sam pod prisilom IRGC-a

Pakistan – velika država s mnoštvom problema

Pakistan, službenog naziva Islamska Republika Pakistan, jedna je od najmnogoljudnijih država svijeta. Smješten je u južnoj Aziji, između Indije, Afganistana, Irana i Kine, a glavni grad mu je Islamabad.

Ima oko 259 milijuna stanovnika i površinu od oko 796 tisuća četvornih kilometara, što ga čini petom najmnogoljudnijom državom svijeta.

Oko 96 posto stanovništva pripada islamu, većinom sunitskom, dok manjine čine šiiti, hindusi, kršćani i druge zajednice. Pakistan je islamska republika u kojoj religija ima važnu ulogu u društvu i politici.

Gospodarstvo Pakistana nije razvijeno i temelji se na poljoprivredi, tekstilnoj industriji i rudarstvu. Riječ je o zemlji u razvoju s relativno niskim životnim standardom koja se suočava s problemima poput siromaštva, nezaposlenosti mladih, slabijeg obrazovnog sustava, gospodarskih kriza i političke nestabilnosti.

Uz to, Pakistan ima problema i s radikalnim islamizmom i terorističkim skupinama koje su na području te zemlje imaju snažne organizacije i nemali broj podupiratelja.

Također, Pakistan se suočava i s velikim problemom kršenja ljudskih prava. Ondje je sve više slučajeva prisile djevojčica na brak i prelazak na islam. Vlasti ignoriraju kažnjavanje otmičara, a sudovi uglavnom presuđuju u korist otmičara. Bez obzira što je krajnje neprihvatljivo prisiljavanje nekoga na brak i prelazak na drugu religiju, te posebice za osobe mlađe od 17 godina, Pakistanski sudovi presuđuju na štetu žrtava. Ukoliko je žrtva imala prvu menstruaciju to je već dovoljno da prisilni brak bude valjan. UN je reagirao te tražio zaštitu za pakistanske žene i djevojčice, a o ovom problemu smo detaljno izvještavali.

Problem integracije

Ako nabrojani problemi poput terorizma i nesklonosti poštivanju elementarnih ljudskih prava u Pakistanu nisu bili dovoljan alarm Grliću Radmanu da preispita svoju nakanu o “boljem povezivanju Hrvatske i Pakistana” nabrojat ćemo još jedan.

Pakistanci se u pravilu teško integriraju, a taj je problem posebno vidljiv u Velikoj Britaniji gdje čine značajnu manjinu.

Ondje, poznato je već godinama, djeluju bande kriminalaca i silovatelja uglavnom pakistanskog podrijetla, koje su tijekom razdoblja od 16 godina sustavno seksualno iskorištavale tisuće maloljetnih djevojčica.

Ti su slučajevi poznati pod nazivom „grooming gangs” u kojima su muškarci pretežno pakistanskog podrijetla manipulirali djevojkama te ih privlačili darovima, alkoholom i drogom, a zatim ih silovali, trgovali i prostituirali, često uz prijetnje i nasilje.

>U Pakistanu sve više prisilnih prelazaka djece na islam, EU komisija o svemu šuti

Izvor: narod.hr