Carl Heneghan i Tom Jefferson, dvojica uglednih profesora medicine i epidemiologije na Sveučilištu u Oxfordu, bili su vrlo skeptični prema službenim javnozdravstvenim politikama tijekom pandemije koronavirusa. Protivili su se uvođenju mjera zatvaranja, samoizolacija, karantena, zabrana kretanja… Prozvani su profesorima »antilockersima«. No njihov intelektualni protest nije imao odjeka u medijima ni znatnoga dosega u društvu. Njihove su analize bile ignorirane ili isključene, društvene su im mreže bile nedostupne, a intervjui otkazani… Bili su heretici (ili gubavci) u vrijeme svjetskoga rata protiv virusnoga neprijatelja, piše Valerije Vrček za Glas Koncila.
Povratak otpisanih
Nakon što se iza »jahača apokalipse« slegla prašina, a najave se novoga normalnoga nisu ostvarile, profesori Heneghan i Jefferson vratili su se u medije kao kolumnisti uglednoga britanskoga tjednika »The Spectator«. Svojim promišljanjima podsjećaju na zablude, propuste i nepravde nanesene ljudima kojima su oduzeta temeljna prava i slobode: »Nikada se više ne bismo trebali odreći svojih individualnih prava, a posebno prava svoje djece, prava koja su oteta od pojedinaca koji su, u žurbi, kreirali neuspjele politike čije će posljedice trajati desetljećima.«
>Vrček: Tko je odgovoran za ugrozu benzenom u Zagrebu
Umjetna inteligencija o posljedicama zatvaranja
Znanstveni dvojac nedavno je proveo zanimljiv eksperiment postavivši sustavu umjetne inteligencije ChatGPT-u pitanje: »Koji su učinci zatvaranja društva tijekom pandemije COVID-19?« Na svoje iznenađenje od računalnoga su programa dobili odgovor koji umnogome potvrđuje njihove prigovore s početka ovoga desetljeća. Veliki je jezični model pretraživanjem i obradom informacija detektirao različite učinke pandemijskoga zatvaranja.
Tako se u njegovu odgovoru navode ekonomske štete poput zatvaranja tvrtki, gubitka poslova, smanjenih obiteljskih proračuna, zatim utjecaji na mentalno zdravlje poput povećanoga stresa, depresije i anksioznosti, a potom i kolaps obrazovnoga sustava i debakl učenja na daljinu, koje dodatno raslojava društvo.
>Vrček: Zablude o recikliranju plastike, nema biorazgradnje
Od razdvajanja obitelji do porasta obiteljskoga nasilja
Nadalje, u odgovoru se ChatGPT-a spominju poremećaji zdravstvenoga sustava – odgađanje operacijskih zahvata, nužnih terapija, pregleda i posjeta obiteljskomu liječniku. Negativne društvene učinke zatvaranja odražava zabrinutost mnogih koji su trpjeli izolaciju i osamljenost, a zabrana je kretanja razdvojila članove obitelji i »zadavila« veze i druženja. Prema odgovoru ChatGPT-a zatvaranje je bilo posebno štetno za ranjive skupine i siromašne zajednice te se povećala učestalost nasilja u obitelji.
>Vrček: Kako je udruga U ime obitelji otkrila znanstveno smeće
Računalo ili političar?
Čini se, dakle, da umjetna inteligencija bolje uočava rasulo izazvano pandemijskim zatvaranjem društva od političara kratka mandata, stoga bi takav virtualni savjetnik u izvanrednim situacijama možda bio i korisniji. Nažalost ili ne, protokol ChatGPT nije bio dostupan u vrijeme pandemije. Vrlo je vjerojatno da bi računalni odgovori tada bili kontaminirani vlasnicima istine, šutnjom znanosti, interesima farmaceutske industrije i ideološkim (ljevičarskim) mazohizmom. Jer sve što je na internetu, društvenim mrežama i dominantnim medijima hrani memoriju računala.
Umjetna inteligencija: Prevrtljivost ChatGPT-a 7
Kada su, međutim, profesori Heneghan i Jefferson upisali pitanje o koristi pandemijskoga zatvaranja društva, dobili su očekivani derivat službenih javnozdravstvenih politika, uključujući i cenzuru: »Zatvaranje društva spriječilo je širenje virusa i smanjilo broj umrlih.« Naravno, ChatGPT, kao i svaki drugi uređaj, može se prilagoditi prema potrebi korisnika; dobro ugođeno računalo slično je dresiranu majmunu koji radi ono što vidi. Ili, prema riječima profesora Jeffersona: »To ti je tako kad razgovaraš sa strojem.«
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa