Jedini čovjek koji je primio dvije nepodijeljene Nobelove nagrade jest Linus Pauling, američki kemičar i mirotvorac. Rođen je 28. veljače 1901., a umro je prije 30 godina. Bio je potpisnik peticije nobelovaca za mir u Hrvatskoj, koji su 1991. godine izjavili: “Nasilje i uništavanje koje se zbiva u Hrvatskoj dosegnulo je stupanj kakav u Europi nije viđen još od Drugoga svjetskoga rata”, piše Valerije Vrček za Glas Koncila.
S obzirom na važnost njegovih istraživanja u području ortomolekulske medicine, neki smatraju da je zaslužio i treću Nobelovu nagradu. No njegove su ideje, izjave i otkrića bili previše izazovni za konvencionalnu medicinu.
Liječenje raka jeftinim vitaminom C i drugim mikronutrijentima kritika je moderne medicine koja i danas ima samo tri oružja za rat s tumorskim oboljenjima: “Reži, spali, otruj!”.
>Vrček: Kako je udruga U ime obitelji otkrila znanstveno smeće
Kako živjeti dulje i osjećati se bolje
Povodom obilježavanja 123. godišnjice Paulingova rođenja državno sveučilište u Oregonu organiziralo je javno predavanje pod naslovom “Živjeti dulje i bolje: zdravi sastojci u mediteranskoj prehrani””.
Ono što su običnim ljudima riba, voće, povrće, maslinovo ulje i vino znanstvenici otkrivaju kao molekule, spojeve, hranjive tvari…
Predavanje je održao Francesco Visioli, talijanski profesor patofiziologije, kemije prehrane i nutrigenomike, koji radi, istražuje i poučava u Padovi, Parizu i Madridu.
Kao dobar poznavatelj kulture, povijesti i tradicije prehrane izlaganje je započeo malim izletom u davnu prošlost. Podsjetio je kako su ljudi od nomada postali “farmeri” i kako su, prema nekim podatcima, žitarice poslužile ljudima najprije kao piće, a tek zatim kao hrana. Alkoholna fermentacija prije krušne peći! Također je podsjetio na prvoga znanstvenika koji je skovao pojam “mediteranska prehrana”. To je Ancel Keys, američki fiziolog koji je “otkrio” gradiće na jugu Italije bez ijednoga srčanoga oboljenja.
>Prof. Valerije Vrček: U vodi koju pijete nalaze se i lijekovi koje uzimaju vaši susjedi
Čaša više – infarkt manje!?
Začuđeni Amerikanac iz Minnesote zdravlje je siromašnih Talijana povezao s načinom prehrane: mnogo povrća, nešto manje voća, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke, integralne žitarice, kruh, razne paste, začini, sir, maslinovo ulje, crno vino, ribe, malo mesa poput janjetine ili svinjetine. Ili kako tvrdi profesor Visioli: “Kravu je bolje musti nego ubiti”.
Važno mjesto u mediteranskoj prehrani ima i alkohol. Kontroverze oko bioloških ili zdravstvenih učinaka alkohola Visioli je “riješio” jednostavnim pravilom: “U mediteranskoj se prehrani vino pije samo uz jelo. Tada je moguć francuski paradoks – čaša vina smanjuje učestalost kardiovaskularnih bolesti”.
Mediteranska prehrana nije samo sadržaj na stolu, nego i struktura okupljanja. Ručak je u mediteranskoj prehrani vrijeme druženja i opuštene atmosfere. Visioli podsjeća na razliku između američkoga stila brze hrane i laganoga uživanja na jugu Francuske: “Američki ministar zdravstva proglasio je usamljenost epidemijom. Konzumacija hrane bez prijatelja ili obitelji nosi kardiovaskularne rizike”.
>Vrček: Zablude o recikliranju plastike, nema biorazgradnje
Maslinovo ulje – živi se dulje
Poseban naglasak predavača odnosi se na ekstradjevičansko maslinovo ulje. Ono je simbol mediteranske prehrane i to je jedina namirnica s mediteranskoga stola koja ima znanstvenu potvrdu o blagotvornom učinku na ljudsko zdravlje. No, suprotno očekivanjima, svakodnevno uzimanje maslinova ulja ne snižava kolesterol u krvi. To upućuje na učestale mitove o kolesterolu i, tobože, smrtnoj presudi koju potpisuje ta masna molekula.
Ljekovito djelovanje maslinova ulja dokazano je u velikim kliničkim studijama, objavljenim u najboljim medicinskim časopisima svijeta, a rezultati pokazuju da ljudi koji u redovitoj prehrani upotrebljavaju maslinovo ulje žive dulje.
Prema riječima Emily Ho, ravnateljice istraživačkoga instituta “Linus Pauling” iz Oregona, moć mediteranske prehrane nije u pojedinačnoj molekuli, polifenolu ili hidroksi-tirozolu, nego u cjelovitom stilu i ceremoniji prehrane. Mediteranska dijeta nije farmakologija ili nutricionizam, nego je to kultura prehrane. Nažalost, takva je gozba (i zdravica) sve rjeđe na meniju prosječnoga čovjeka.
Jednim dijelom zbog komocije, drugim zbog škrtosti. Profesor Visioli svjestan je toga pa savjetuje: “Znam, džepovi su plitki, ali kupujte dobru hranu, investirajte u svoje zdravlje”.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa