Priča o ružnoj etiketi za aspartam je gotova, odluka Međunarodne agencije za rak (IARC) je objavljena: aspartam je uvršten na službeni popis mogućih kancerogena. To znači da su prikupljena znanstvena literatura i laboratorijski rezultati dovoljni da se aspartam obilježi kao osumnjičenik (skupina 2B) za razvoj tumorskih oboljenja, piše Valerije Vrček u novoj kolumni za Glas koncila.
Mrlja na etiketi
Bez obzira koliko je još studija potrebno da se odluka pokaže valjanom i konačnom, bez obzira na prigovore ljubitelja aspartama, one znanstvene i one medijske, aspartam je postao kompromitirani dodatak prehrani, postao je sumnjivo sladilo za pića.
Učinak javne osude aspartama je ireverzibilan, sigurnost je umjetnoga sladila postala mit, a tržišni je imidž kontaminiran. Sada je, eto, umjesto šećera, aspartam postao – slatki otrov.
Hrvatsko upoznavanje s aspartamom
Za upućene promatrače proglašavanje aspartama neprijateljem zdravlja i nije neka novost. Više od 30 godina mnogi znanstvenici upozoravaju da je riječ o štetnoj kemikaliji, kojoj nije mjesto u kuhinji.
>Vrček: Znanstvene rasprave o štetnosti aspartama nisu završene
U Hrvatskoj su, na primjer, lavinu sumnja u sigurnost aspartama pokrenule knjige »Što se krije iza E-brojeva? Aditivi u hrani« (Udruga za demokratsko društvo, 2007.) i »Aditivi u hrani – Vodič kroz E-brojeve« (Školska knjiga 2010.) autorica Dade Lerotić i Ivane Vinković Vrček.
U sklopu ove rubrike objavljen je, još 2002. godine, intervju s Morandom Soffrittijem, profesorom na poznatom institutu »Ramazzini« i glavnim »inkvizitorom« aspartama, u kojem on upozorava: »Rezultati naših studija pokazuju prvi put da aspartam kao aditiv u prehrani uzrokuje statistički znatno povećanje učestalosti limfoma i leukemije, malignih tumora bubrega u ženki i malignih tumora perifernih živaca u mužjaka.
To znači da je aspartam multipotentni karcinogen, koji uzrokuje različite tipove raka na različitim mjestima, i to pri dozama koje odgovaraju službeno preporučenim vrijednostima za prehranu ljudi.«
Aspartam (ni)je sumnjiv
Usprkos znanstvenim sukobima oko sigurnosti aspartama koji traju već desetljećima, popularno je sladilo uspješno preživjelo sve znanstvene prigovore i ostalo, uz političku i medijsku zaštitu, na tržištu. Sve se odvija prema industrijskoj recepturi koju je javnosti otkrio profesor David Michaels u knjigama »Sumnja je njihov proizvod – Kako industrijski nasrtaj na znanost ugrožava vaše zdravlje« i »Trijumf sumnje: mutan novac i znanost obmane« (Oxford University Press, 2008. i 2020.).
Profesor sa sveučilišta »George Washington« dobro je upoznat s mehanizmima manipulacija kojima se proizvodima upitne sigurnosti produljuje život na policama trgovačkih lanaca. Svaki se znanstveni dokaz o štetnosti proizvoda oslabi i zamuti emisijom naručenih podataka o njegovoj sigurnosti. Stvaranjem sumnje i informacijske magle sprječava se reakcija regulatornih institucija i otklanja se zabrana kontroverznih proizvoda.
>Što je i kako djeluje aspartam iz Coca Cole Zero, kojeg se povezuje s rakom?
Takvim se manevrima aspartamu već godinama spašava status sigurne kemikalije za svakodnevnu uporabu. Rezultat je – četvrt milijarde vjernih korisnika aspartama, koji svake godine progutaju 15 tisuća tona toga sintetskoga dipeptida. Zaradu od pola milijarde eura dijele prehrambene kompanije »Monsanto« (sada u vlasništvu »Bayera«), »Ajinmoto« i »Holland Sweetener«.
Ostaje dilema
Službenim proglasom agencije IARC aspartam, naravno, nije štetniji nego što je bio prije 50 godina, njegovo se biološko djelovanje nije promijenilo, aspartam je i dalje 200 puta slađi od šećera, ali je njegov nutritivni status narušen i simbol nepovratno okaljan. Ljubitelji različitih »natrena«, pića s nula šećera, dijetalnih napitaka, pripravaka i zalogaja, niskokaloričnih proizvoda i laganih recepata ostali su bez potvrde o sigurnosti aspartama.
Odluka o mogućoj kancerogenosti aspartama u mnogih će ljudi, a posebno u roditelja, izazvati opravdanu dilemu: čime zasladiti hranu i piće – šećerom, stevijom ili aspartamom?
O autoru:
* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.
** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
