Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) te koalicijski partner vladajućih, u povodu Međunarodnog dana nestalih u Vukovaru zajedno sa Zajedničkim vijećem općina – Vukovar (ZVO) organizirao u Vukovaru susret s članovima Udruženje obitelji nestalih srpskih civila. Tom je prigodom Veran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanje pitanja nestalih osoba s Republikom Hrvatskom, iako Srbija ne surađuje po pitanju nestalih, kritizirao Hrvatsku i rekao da ga je ”sram koliko je malo učinjeno i da postoji zastoj u identifikaciji i ekshumacijama, i čini mu se ozbiljan zastoj i u potrazi za nestalima”.
O problemima nestalih, tijekom sastanka u Vukovaru, govorili su Marica Šeatović, predsjednica udruženja “Protiv zaborava”, Dragana Jeckov, Boris Milošević i Milorad Pupovac, saborski zastupnici SDSS-a, Veran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanje pitanja nestalih osoba s Republikom Hrvatskom, Dejan Drakulić, predsjednik ZVO-a kao i ostali politički predstavnici srpske nacionalne manjine s područja Vukovarsko-srijemske županije.
Pitanje nestalih osoba srpske nacionalnosti tijekom srpske agresije na hrvatsku koja je izvedena u suradnji s domaćim pripadnicima ove manjine, potegnule su ovog puta upravo udruge koje okupljaju pripadnike srpske nacionalne manjine, i to u Vukovaru.
Samo s područja Vukovara 375 nestalih
Naime, od oko 1800 nestalih osoba tijekom Domovinskog rata, čak ih je 375 s područja Vukovara i okolnih naselja, a 503 iz Vukovarsko-srijemske županije.
>Pupovac tvrdi da podjednako nestalih Hrvata i Srba; Mlinarić odgovorio: Laže!
Dok Hrvatska preko Ministarstva hrvatskih branitelja, traga za svim nestalim osobama, bez obzira na nacionalnost, navedene udruge i politički predstavnici hrvatskih Srba s izaslanikom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića dijele nestale po nacionalnosti.
Tako su seu Vukovaru, u kojem i dalje žive pojedini pripadnici ove manjine koji su sudjelovali u srbo-četničkoj agresiji i znaju za lokacije masovnih grobnica – šute, našli prozivati hrvatske vlasti.
Nije nebitno i da je sam Pupovac predstavnik vlasti, a njegova kolegica Anja Šimpraga i potpredsjednica Vlade.
Nije na tom skupu spomenuta činjenica da Srbija i dalje ne surađuje s hrvatskim vlastima po pitanju nestalih osoba, na što je više puta upozorio ministar branitelja Tomo Medved.
Jeckov: I žrtva i zločinac trebaju imati ime i prezime
Dragana Jeckov, saborska zastupnica SDSS-a kazala je da treba ubrzati procese i ekshumacije i identifikacije i da je važno da to rade obje zemlje. Nije napomenula da Hrvatska to i radi, Srbija ne.
>Identificirano 5 osoba nestalih u Domovinskom ratu: ‘Suradnja Srbije i dalje je nikakva’
Poručila je da svaka žrtva treba imati ime i prezime. ”Jednako tako i zločinac treba imati ime i prezime, a ne da se kvalificira i ne da se ljude obilježava kolektivno”, istaknula je Jeckov.
Vučićev izaslanik kaže da ga je sram i kritizira Hrvatsku
Veran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanje pitanja nestalih osoba s Republikom Hrvatskom, kazao je da je kao specijalni izaslanik predsjednika Republike Srbije, učinio koliko je mogao. No istaknuo je da ga je ”sram koliko je malo učinjeno i da postoji zastoj u identifikaciji i ekshumacijama, i čini mu se ”ozbiljan zastoj i u potrazi za nestalima”.
Rekao je da je prema podatcima RH 1.806 nestalih osoba, za njima se traga. Kada se, kaže, od tog broja oduzme 854 tijela koja su ekshumirana i koja se nalaze u mrtvačnicama u Hrvatskoj, dobivamo oko 960 nestalih za kojima se traga, i za koje je potrebno pronaći grobna mjesta, ekshumirati i identificirati. Rekao je da ta brojka od 854 tijela ili dijelova tijela koja se nalaze u mrtvačnicama jako dugo figurira u tom obimu, dakle između 850 i 900. To je nešto što nikako ne mogu razumjeti zbog čega toliko sporo ide identifikacija tijela, dodao je.
>Nerad svih hrvatskih vlada: I dalje ne znamo gdje su nestali, a srpske ratne zločince nitko ne kažnjava
Matić kritizira
Kritizira da ekshumacije na kninskom groblju i da nema političke volje. ”Dogovoreno je, po tko zna koji put, da se izvrši ekshumacija 12 grobnih mjesta na kninskom groblju, ali nije napravljena.
”Upitao je i zbog čega se ne daju podaci gdje su ekshumirana tijela, naročito u mjestima u kojima žive Srbi, kako bi se, ako nema dovoljno DNA uzoraka od rodbine, rodbina pronašla i zatražili uzorci kako bi se izvršila identifikacija”.
Matić je rekao i da postoji popis više od 30 grobnih mjesta na kojima se nalaze tijela 40 ili 50 žrtava te još oko 50 grobnih mjesta koje su obitelji prijavljivale. Kaže i da postoji oko 70 uzoraka koji su toliko uništeni da je nemoguće izolirati DNA te bi za to trebalo potražiti pomoć međunarodne komisije ili američkog laboratorija.
>U vukovarskom naselju Borovo otkriven spomenik nestalim osobama u Domovinskom ratu, prvi u Hrvatskoj
”Jako je važno da konstatiramo da još uvijek nema političke volje da se ovo pitanje zaista tretira kao humanitarno pitanje i da se jednostavno odvoji od političkih sporenja i drugih prepreka koje se veoma često stavljaju kao neka vrsta alibija ili obrazloženja zašto toliko sporo ide identifikacije, ekshumacija i pronalaženje nestalih”, istaknuo je Matić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
