Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.
Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Dosad je najviše zakonodavno tijelo u RH – Hrvatski sabor imalo 11 saziva, a njima je predsjedalo ukupno 12 predsjednika Sabora. Znate li koji su to?
>Sabor izabrao sastav radnih tijela: Evo tko je na čelu kojeg odbora
Žarko Domljan, predsjednik Sabora od 1990. do 1992. godine
Dr. sc. Žarko Domljan (HDZ) bio je predsjednik prvoga saziva Sabora od 1990. do 1992. godine.
Za vrijeme njegova saborskog mandata proglašen je “božićni Ustav”, 22. prosinca 1990. godine. “Božićni Ustav” potvrdio je demokratske promjene koje su se dogodile na višestranačkim izborima za Sabor u proljeće 1990. i položio temelj Hrvatskoj kao demokratskoj državi.
Stjepan Mesić, predsjednik Sabora od 1992. do 1994. godine
Stjepan Mesić (HDZ) bio je predsjednik Zastupničkog doma i predsjednik Sabora u drugom sazivu od 1992. do 1994. godine. Mesić je kasnije bio i predsjednik Vlade, ali i države i to u dva mandata.
>Preminuo prvi predsjednik Hrvatskog sabora Žarko Domljan
Nedjeljko Mihanović, predsjednik Sabora od 1994. do 1995. godine
Nedjeljko Mihanović (HDZ) dužnost predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Sabora obnaša tijekom drugog saziva, od 1994. do 1995. godine. U prvom i drugom sazivu bio je predsjednikom saborskog Odbora za naobrazbu i znanost. Obnašao je funkciju zamjenika ministra prosvjete i kulture Republike Hrvatske 1992. godine.
Vlatko Pavletić, predsjednik Sabora od 1995. do 2000. godine
Akademik Vlatko Pavletić (HDZ) izabran je za predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Sabora tijekom trećeg saziva, od 1995. do 2000. godine, a od 2000. do 2003. bio je potpredsjednik Sabora.
Nakon smrti prvoga predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana 1999. godine privremeno je, na temelju ustavnih ovlasti, obnašao dužnost predsjednika Republike Hrvatske.
Zlatko Tomčić, predsjednik Sabora od 2000. do 2003. godine
Zlatko Tomčić (HSS) bio je predsjednik Zastupničkog doma i predsjednik Sabora tijekom četvrtog saziva, od 2000. do 2003. godine. Za zastupnika u Zastupničkom domu Hrvatskoga državnog sabora izabran je 1995. godine.
Prema ustavnim ovlastima, nakon izbora 2000., privremeno preuzima dužnost predsjednika Republike Hrvatske do izbora novog predsjednika. Funkciju ministra graditeljstva i zaštite okoliša obnašao je od 1993. do 1994.
>Konstituiran Hrvatski sabor: Gordan Jandroković izabran za predsjednika sa 144 glasa
Vladimir Šeks, predsjednik Hrvatskoga sabora od 2003. do 2008. godine
1990. izabran za zastupnika u Sabor RH (prvi put), potpredsjednika Sabora i predsjednika Odbora za ustavna pitanja i predsjednika Zakonopravne komisije Sabora. U Domovinskom ratu obnašao dužnost predsjednika Kriznog štaba istočne Hrvatske, člana Vrhovnog državnog vijeća, i od 1996. do 2000. godine predsjednika Državne komisije za pomilovanja.
2003. godine (prosinac) izabran za zastupnika u Hrvatski sabor (peti mandat) i potom za predsjednika Hrvatskoga sabora.
Luka Bebić, predsjednik Hrvatskoga sabora od 2008. do 2011. godine
11. siječnja 2008. izabran za predsjednika Hrvatskoga sabora; ovu dužnost obnašao do 22. prosinca 2011. Od 1990. do 2008. šest puta biran u Hrvatski sabor
Boris Šprem, predsjednik Hrvatskoga sabora od 2011. do 2012. godine
Od 2011. do 2012. bio je predsjednik Hrvatskog sabora. Prije toga obnašao je mnoge političke dužnosti poput predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, a bio je i zastupnik u Hrvatskom saboru (2008.-2011.)
Josip Leko, predsjednik Hrvatskoga sabora od 2012. do 2015. godine
Josip Leko naslijedio je Borisa Šprema na mjestu predsjednika Hrvatskog sabora. Tu je dužnost obnašao od 2012. do 2015. Leko je trenutno sudac Ustavnog suda.
Željko Reiner, predsjednik Hrvatskoga sabora od 2015. do 2016. godine
Željko Reiner (HDZ) dugogodišnji je političar koji je tijekom svoje političke karijere obnašao mnogobrojne visoke funkcije. Kruna Njegove političke karijere bila je mjesto predsjednika Sabora na kojem se zadržao od 2015. do 2016.
Božo Petrov, predsjednik Hrvatskoga sabora od 2016. do 2017. godine
Božo Petrov (Most) od 2016. do 2017. bio je predsjednik Sabora, a jedno je vrijeme bio i potpredsjednik Vlade RH. Trenutno obnaša dužnost saborskog zastupnika.
Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskoga sabora od 2017. do 2024. godine
Gordan Jandroković najdugovječniji je predsjednik Sabora u hrvatskoj povijesti. Na toj je funkciji neprekidno od 2017., a nedavno je izabran na još jedan četverogodišnji mandat.