Treba li ograničiti rad trgovina nedjeljom? Bi li to pomoglo u demografskoj obnovi zemlje ili povećalo nezaposlenost? Što bi to značilo za male obiteljske trgovine, a što za velike trgovačke lance? Gostovali su: Marijana Petir – zastupnica u Europskom parlamentu, Slobodan Školnik – HUP, Davorko Vidović – HGK, Gordan Črpić – Hrvatsko katoličko sveučilište, Marin Strmota – državni tajnik u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike. U Zadru: Mladen Malta – predsjednik Ceha trgovaca HOK-a.
U sektoru trgovine radi 120 00 žena, koje su majke, potencijalne majke ili majke malodobne djece, rekao je Marin Strmota. Istaknuo je da je ograničavanje rada nedjeljom samo jedna u nizu mjera za demografsku revitalizaciju. Vjeruje da će doći do konsenzusa po tom pitanju.
Treba mijenjati kulturu i svijest građana jer ako su trgovine nedjeljom otvorene, mnogi će se naći u njima bez obzira je li to potrebno, smatra Marijana Petir. Neke od zaposlenica rade po tri tjedna bez prekida za plaću od 3 tisuće kuna. Kad ta žena ima vremena za sebe, kada ta majka ima vremena za svoju djecu? Istaknula je da se ovakvim pristupom stvaraju bolesni radnici koji će kasnije pasti na teret države.
Nikakav servis ne radi nedjeljom pa ako mama i tata rade, onda djeca bauljaju po dućanima jer nemaju gdje bit, rekao je Gordan Črpić i dodao kako je njihova namjera zaštititi upravo te zaposlenike.
Istaknuo je kako je Beč turistički grad, a nedjeljom ondje ljudi nemaju gdje kupiti šibice. Turisti se vrlo brzo naviknu na to i kad hoće nešto kupiti, to naprave u ugostiteljskom objetku, naveo je kao primjer. Naglasio je kako u Hrvatskoj ima puno potrošenih radnika i radnica koji gube posao jer su im stradale kičme i noge. Rekao je da ne zna nikoga zaposlenog u trgovini, a da mjesečno ne odradi barem 20 sati besplatno.
Njemačka se stalno spominje kao zemlja gdje je zabranjen rad nedjeljom, a ona ima najniži natalitet u Europi i najviše razvedenih brakova, istaknuo je Slobodan Školnik. Italiju i Poljsku naveo je kao zemlje u kojima trgovački lanci rade i na Praznik rada. Rekao je da je u Italiji odnos plaća blagajnica i kupovne moći čak i nešto lošiji nego u Hrvatskoj.
Plaće bagajnica u Hrvatskoj kreću se od 3 do 4 tisuće kuna, a za rad nedjeljom dobiju 35 % više, otkrio je.
Davorko Vidović smatra da se ne smije ići na zabrane, pogotovo ne zabraniti ljudima da rade. Kada je riječ o neplaćenom radu, tvrdi da je takvih slučajeva danas manje nego prije 10-ak godina. Rekao je kako su zemlje koje imaju zabranu rada nedjeljom 6 najbogatijih država u Europi, ali i da imaju dugu tradiciju toga nerada. Ako se ide na ograničenje, to bi trebalo učiniti tako da se maksimalno respektiraju i potrošači i radnici i investitori.
Mi smo turistička destinacija i ovo bi stvarno pogodilo naš sektor, pogotovo malu trgovinu, rekao je Mladen Malta. Tvrdi da postoji velika razlika u mišljenju anketiranih o radu nedjeljom u priobalnim i kontinentalnim županijama. Velika većina u područjima koji gravitiraju turizmu je za rad nedjeljom, kazao je.
Ovdje se samo radi o kontroliranju provođenja Zakona o radu, gdje djelatnik kada radi bude plaćen. Zna se da i u maloj trgovini i u velikim lancima, neki to ne poštuju, rekao je.
Pred kraj emisije zaiskrilo je između Petir i Školnika. Zaposlenici koja non-stop radi za 3000 kuna nije smiješno kad se ljudi dolaze zabavljati u centre, njoj to nije nimalo zabavno. Školniku je rekla da se proba staviti u poziciju nekoga tko nema istu razinu zaštitu ljudskog dostojanstva kakvu imaju ostali. Referirala se i na njegovu tezu da vjernici nedjeljom nakon mise idu u trgovačke lance – kako možete zaključiti da su vjernici ti koji idu kupovati nakon mise?
