Zar nije u interesu birača da Tomašić zamijeni Pauletić sa 3.907 preferencijskih glasova, a ne Milanović Litre sa 19?

Foto: fah, DP, montaža narod.hr

Europarlamentarka Ruža Tomašić još je u kampanji najavljivala kako će do 30. lipnja 2021. godine ostati u EU parlamentu, pa je tražila da njezin mandat u Saboru preuzme Marko Milanović Litre iz Hrvatske konzervativne stranke iako je osvojio tek 19 glasova, a ne Robert Pauletić koji po broju preferencijskih glasova drugi na listi, odmah iza nje.

Koliko je tko preferencijskih glasova dobio?

U X. izbornoj jedinici HDZ je osvojio sedam mandata, Restart njih tri, a Most dva. Domovinski pokret i koalicija Pametno, Fokus i SSiP jedan mandat.

Koalicija Domovinski pokret, Hrvatski suverenisti, Blok, HKS, HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku, SU i Zelena lista osvojila je 10,28 posto glasova u toj izbornoj jedinici, a ako gledamo preferencijske glasove najviše ih je osvojila Ruža Tomašić – 8.274(41,91%). Iza nje je Robert Pauletić sa 3.907(19,79%) preferencijskih glasova. Najmanji broj preferencijskih glasova na ovoj listi u X. izbornoj jedinici osvojio je Marko Milanović Litre – 19(0,09%).

Hoće li u Sabor Ruža Tomašić ili Robert Pauletić?

Što kaže Zakon?

“Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje.

Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada zamjenika određuje politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje”, stoji u izbornom zakonu, članku 42., stavku 3.

I Tomašić i Pauletić ovaj članak tumače drugačije – njoj je ključna prva rečenica koja kaže da kandidata mijenja „zastupnik iz iste stranke“, a Pauletić se poziva na drugu koja prednost daje preferencijskom glasanju.

Tomašić: ‘Zašto bi netko s više preferencijskih glasova bio bolji zastupnik?’

Tomašić nam tako kaže kako je Pauletić u DP-u, a ona u HKS-u i da je dogovor bio takav, znalo se tko će je mijenjati ako prođe – jedina osoba koja pripada istoj stranci na zajedničkoj listi u ovoj izbornoj jedinici.

Na pitanje zar nije u interesu birača da Tomašić zamijeni Robert Pauletić sa 3.907 preferencijskih glasova, a ne Milanović Litre sa 19 za Narod.hr odgovara: “Ne mislim vrijeđati Pauletića, ali zašto bi netko s više preferencijskih glasova bio bolji zastupnik? Puno je primjera u Saboru gdje su neki dobili puno glasova, a nisu skoro ništa govorili. Imate i primjera gdje su neki dobili jako malo glasova pa su bili zamjenici nekome drugome. Čini mi se da je otkako sam u politici uvijek napad na mene.”

“Znači li broj glasova da će netko bolje raditi? Pa nećemo odmah optuživati da prvi neće raditi jer je dobio samo 19 glasova, da ne vrijedi ništa, a da će drugi biti fantastičan jer ih je dobio 3.907 glasova. Nemam ništa protiv Pauletića, nego smatram da se na taj način ne može ocijeniti ljude. Osim toga, dogovor između DP-a i HKS-a je bio takav. Uvijek je stranački kandidat mijenjao stranačkog i ne znam gdje je problem u tome. To se samo u ovom slučaju propituje”, dodaje Tomašić.

Kaže i kako je svjesna da mediji i Pauletić tumače situaciju prema odluci Hrvatskog sabora o vjerodostojnom tumačenju odredbe Zakona o preferencijskom glasovanju, ali napominje kako se to odnosi na izbor kandidata unutar iste stranke na koalicijskoj listi pa bi preferencijalni glasovi bili odlučujući da je Pauletić član HKS-a.

Podolnjak: ‘Sporna odredba je vrlo loše napisana’

Tumačenje koje se spominje tražio je 2017. godine MIP. Tada je Odbor za zakonodavstvo pod predsjedanjem Dražena Bošnjakovića (HDZ) predložio Saboru da odbije zahtjev jer članak 42. stavak 3. ZIZHS-a “nedvojbeno određuje da se na određivanje zamjenika zastupnika primjenjuju odredbe o preferencijalnom glasovanju”. Prema tome, samo ako na listi nema takvog kandidata, onda zamjenika određuje stranka kojoj je pripadao zastupnik kojem mandat miruje. HDSSB je tada odlučio da Josip Salapić u Saboru bude zamjena Branimiru Glavašu koji je mandat stavio u mirovanje iako su preferencijalno Vladimir Šišljagić i Dinko Burić imali prednost. Glavaš je tu dvojbu riješio i prije odluke o tumačenju uz riječi “neće pučisti uzeti moj mandat”, piše vecernji.hr.

Tada je prof. dr. sc. Robert Podolnjak kao Mostov član Odbora za Ustav pisao je mišljenje Odboru za zakonodavstvo, u kojem je istaknuo kako preferencijalni glasovi na svim listama, stranačkim, nezavisnim i listi stranke brisane iz registra, imaju prednost pa stoga nema logičkog uporišta kako jedino za koalicijske liste stranka određuje zamjenika bez obzira na preferencijalne glasove.

“Sporna odredba je vrlo loše napisana. S tim da je rješenje te dvojbe važno s obzirom na to da je riječ o konstituirajućoj sjednici”, smatra Podolnjak iako drži da je isto kao kod slučaja Glavaš i u slučaju Tomašić – Milanović Litre-Pauletić.

GI Narod odlučuje tražila promjene

Podsjetimo, građanska inicijativa Narod odlučuje između ostaloga je tražila da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:

„Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor.

Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.

Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).

Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.

U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 4% važećih glasova birača.

Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.“

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr