Znate li zašto HDZ i SDP žele zadržati cenzus od 10% za 3 preferencijska glasa?

Prije nekoliko dana potpredsjednik SDP-a pogrdnim i isključivim rječnikom obrušio ne referendumsku inicijativu za promjenu izbornog sustava, koji predlaže demokratizaciju postupka izbora zastupnika u Hrvatski sabor, uvođenjem triju preferencijskih glasova bez praga, sniženje izbornog praga listama za ulazak u Sabor, dokidanje postojećih zemljopisno neprirodno oblikovanih izbornih jedinica, dopisno i elektroničko glasovanje te izuzimanje zastupnika nacionalnih manjina prilikom glasovanja o povjerenju Vladi i državnom proračunu.

“Ova grupa ljudi kojoj je ideolog gospođa Markić nastavlja tamo gdje je ona krenula 2013. godine. 2013. godine žrtve njenog djelovanja bile su seksualne manjine, danas su im nacionalne manjine. Vrlo je jasno da se ovdje radi o jednoj totalitarnoj protumanjinskoj politici i mislim da bi sve stranke u Hrvatskom saboru trebale biti svjesne što se događa” – ustvrdio je Peđa Grbin gostujući na HRT-u.

(VIDEO) Grbin napao GI Narod odlučuje: Radi se o jednoj totalitarnoj protumanjinskoj politici čiji je ideolog Ž. Markić

No, Grbinov napad na ovu inicijativu nije jedini. Žestoki kritičari su, ponajprije, oni i dviju najvećih stranaka, kojima bi prijedlozi o preferencijskom glasovanju onemogućilo da se na najvažnijim pozicijama održe ljudi podobni šefovima stranaka, a ne oni koje glasači smatraju najkvalitetnijima. Kao što se to već godinama prakticira. Na inicijativu se obrušio i vladajući koalicijski partner HDZ-a, HNS, koji, s obzirom na iznimno malen postotak podrške birača, svoju dugogodišnju moć u vrhovima politike duguje isključivo predizbornim koalicijama, a koje bi, prođe li ovaj referendum, također bile onemogućene. Napadi su došli iz oporbenog Glasa, stranke bivših HNS-ovaca.

> HDZ, SDP, HNS i GLAS protiv referendumske promjene izbornog sustava

“Mislim da su prava nacionalnih manjina nešto što se ne smije smanjivati. To su nekakvi standardi koje smo dostigli i nije dobro na takav način razmišljati”, ocijenio je za dnevnik.hr HDZ-ov Lovro Kuščević, ministar uprave, te dodao: “Izborni zakon kao i svaki može biti bolji i da se o tome razgovarati. Međutim o tome će ministarstvo uprave i Vlada vrlo brzo raditi jedan izborni zakon.”

Kuščevićev stranački kolega Vladimir Šeks i ranije se nedvosmisleno usprotivio zalaganjem za učvršćivanje dvostranačja uz mogućnost prolaza još samo jedne stranke koja bi koalicijom s ljevicom ili desnicom omogućavala formiranje Vlade.

Podsjetimo, u jeku kampanje udruge U ime obitelji za reformu izbornog sustava 2014. srdačno je čestitao mlađem kolegi SDP-ovcu Peđi Grbinu na njegovom u istupu protiv referenduma: “Slušao sam vrlo pozorno – bili ste izvrsni!”, rekao mu je u hodniku zgrade Hrvatskog sabora.

Vladimir Šeks protiv referenduma: Ne slaže se s prijedlozima GI Narod odlučuje o izmjenama izbornog zakonodavstva

> (VIDEO) Ovako je Šeks čestitao Grbinu na napadu na referendum o izbornom sustavu 2014. godine

Šef SDP-a, Davor Bernardić, u građanskoj inicijativi “Narod odlučuje”, koja pokreće referendum o izmjenama izbornog zakona, vidi inicijativu za dokidanje Ustavom zajamčenih prava nacionalnih manjina i jačanje desnice. Na opasku da kritike na račun nacionalnih manjina stižu i iz njihovog kluba zastupnika kad im se spočitava da su uz vladajuće, a da im za to njihovi birači nisu dali legimitet, Bernardić tvrdi kako treba razlikovati nacionalne manjine od pojedinaca koji daju podršku ovoj Vladi u ime nacionalnih manjina.

> Bernardić ustvrdio da GI “Narod odlučuje” želi ukidanje prava manjinama, a onda napao manjince i udrugu Blokirani

> Zašto GI Narod odlučuje referendumom želi uvesti 3 preferencijska glasa bez praga? 

Što znači uvođenje triju preferencijskih glasova bez praga?

Prema sadašnjem izbornom sustavu, po kojemu su provedeni posljednji parlamentarni izbori, birači mogu koristiti 1 preferencijski glas koji je ograničen pragom od 10% glasova liste. Drugim riječima, za ulazak u Sabor vrijedi poredak kandidata na listi koji je postavljen uoči izobra (prema odlukama šefova stranke), a tek ako određeni kandidat dobije više od 10% preferencijskih glasova liste, poredak se mijenja.

Po prijedlogu inicijative Narod odlučuje, prvotni poredak kandidata ne bi imao nikakvu težinu. Glasači bi na odabranoj listi mogli zaokružiti do tri preferirana kandidata te bi se njihov konačni poredak određivao isključivo brojem preferencijskih glasova.

Na parlamentarnim izborima u rujnu 2016. samo 11 kandidata od 143 (bez zastupnika nacionalnih manjina) ušlo je u Sabor na temelju preferencijskih glasova, a svi ostali – njih 132 (bez zastupnika manjina) ušlo je na temelju pozicije na listi koju im je dodijelio šef stranke. Glavni razlog za tako mali broj zastupnika izabranih preferencijskim glasovanjem jest upravo cenzus – 10 posto od ukupnog broja glasova koje je dobila lista.

Da nema cenzusa, uz ovih 11 ušlo bi još 30 drugih kandidata. Tih 30 kandidata dobili su veći broj preferencijskih glasova od onih koji su ušli u Sabor, ali zbog praga koji traži da imaju 10% glasova cjelokupne liste – mjesta u Saboru pripala su njihovim kolegama s viših mjesta na listi, premda su dobili i po nekoliko puta manje preferencijskih glasova.

U nastavku pogledajte analizu.

Broj zastupnika koji su ušli u Sabor na temelju preferencijskog glasovanja: 11
Prema izbornim jedinicama:

1. 1 (Bruna Esih)
2. 2 (Milijan Brkić, Anka Mrak-Taritaš)
3. 1 (Milorad Batinić)
4. /
5. 1 (Stevo Culej)
6. 3 (Bojan Glavašević, Nikola Grmoja, Darinko Dumbović)
7. /
8. 2 (Ivan Kirin, Anton Kliman)
9. /
10. 1 (Milan Kujundžić)
11. /

Broj kandidata koji bi ušli u Sabor na temelju preferencijskih glasova da nije bilo cenzusa od 10 posto: 30

Prema izbornim jedinicama:

1. 3 (Stjepan Mesić, Margareta Mađerić, Željko Turk)
2. 2 (Dario Hrebak, Gordana Sobol)
3. 2 (Zvonimir Sabati, Sunčana Glavak)
4. 4 (Marin Mandarić, Krešimir Žagar, Leon Žulj, Stjepan Čuraj)
5. 2 (Davor Miličević, Vinko Grgić)
6. 3 (Ivan Šuker, Željka Josić, Kristina Ikić Baniček)
7. 2 (Ivan Račan, Vesna Nađ)
8. 4 (Andrej Poropat, Mirela Ahmetović, Valter Flego, Darijo Vasilić)
9. 3 (Ivan Šipić, Željko Dilber, Ivica Ledenko)
10. 5 (Blaženko Boban, Mato Franković, Ante Babić, Marija Vučković, Srđan Gjurković)
11. /

Podsjetimo, građani koji žele svojim potpisom podržati promjenu načina biranja saborskih zastupnika u Hrvatski sabor svoj će potpis moći dati od nedjelje 13. do 27.5. na oko tisuću lokacija u Republici Hrvatskoj.

Za volontiranje za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://goo.gl/forms/5JiXK3aQVQ0OPfXP2.