Pitanje obaveznog vojnog roka otvorilo se u predsjedničkoj kampanji. Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar Kitarović prije nekoliko dana je izjavila kako uvođenje obaveznog vojnog roka u ovom trenutku ostaje njezina politička zamisao, ali kako to trenutno nije tema o kojoj raspravljaju, nego će to učiniti u budućnosti.
“Da bi se stvorile pretpostavke trebamo prije svega donijeti neke strateške dokumente kao što je Nacionalna strategija Republike Hrvatske iz koje onda proizlaze planovi o dugoročnom razvoju Oružanih snaga i isto tako, normalno, plan obrane i ostali elementi koji su tu potrebni. Dakle, nije riječ o mišljenju jedne osobe ili mene kao predsjednice, već o odluci koju moramo donijeti svi zajedno temeljem procjene ugroza u odnosu na RH i, normalno, temeljem stručne i javne rasprave”, istaknula je Grabar Kitarović, te je dodala kako bi trajanje od tri mjeseca “bio možda neki razumni rok”.
MORH ne razmatra tu temu, NATO prepušta odluku Hrvatskoj
MORH se također osvrnuo na ovu temu priopćenjem u kojem je naveo kako se vraćanje obaveze služenja vojnog roka trenutno ne razmatra te isto nije predviđeno u strateškim dokumentima. Uvođenje obaveznog vojnog roka nije jeftino, a vojska trenutno nema sredstava za takav projekt.
Nakon što je predsjednica najavila mogućnost ponovnog uvođenja vojnog roka šef HDZ-a Tomislav Karamarko je rekao kako bi o tome htio čuti i mišljenje partnera u NATO-u.
“Ono što je važno je da svaka vojska bilo koje države članice bude sposobna učinkovito djelovati uz snage ostalih saveznika u NATO-u, te tako doprinosi kolektivnoj obrani i očuvanju sigurnosti euroatlantskog prostora”, bio je odgovor koji je stigao iz NATO-a.
Hrvatska sama bira hoće li ponovno uvesti obavezu služenja vojnog roka ili ne, to nije stvar NATO-a. Velik broj članica NATO-a je ukinulo obavezu služenja vojnog roka, ali NATO nema stav o tome nego je to pitanje prepušteno svakoj državi članici da sama odlučuje o tome.
Ukidanje obaveznog vojnog roka s opravdanjem “neisplativosti”
Obavezni vojni rok u Hrvatskoj je ukinut 2008. godine izmjenama Zakona o obrani koje je Sabor prihvatio u srpnju 2007. godine. Cilj ove izmjene zakona, koju je donio tadašnji ministar obrane Berisalv Rončević, je stvaranje profesionalne vojske. Tada je objašnjeno da obavezni vojni rok nije bio isplativ, a ulaskom Hrvatske u NATO za njim više nije bilo pretjerane potrebe. Prije ukidanja vojni rok je trajao 6 mjeseci.
Poslije se pojavila priča kako je služenje obaveznog vojnog roka ukinuto zbog izuzetno malog odaziva – 2007. godine upućeno je 25 tisuća poziva za služenje vojnog roka, a odazvalo se manje od 2500 novaka. Ostali su se pozvali na prigovor savjesti i otišli na civilno služenje vojnog roka.
Nakon ukidanja obaveznog vojnog roka MORH je primao 2000 dobrovoljnih ročnika na godinu. Ako je dobrovoljaca manje od 2000 tada se privremeno reaktivira stara vojna obaveza. Uvedeni su i poticaji za dobrovoljce, među ostalim lakše i brže zapošljavanje Osim toga, u slučaju opasnosti ili rata moguće je pozvati neke generacije na služenje, pa vojni rok zapravo nije ukinut, nego zamrznut. Vojni rok se služi samo na vojnim poligonima u Gašincima kraj Đakova i Slunju.
Interes za dobrovoljno služenje vojnog roka na samom početku je bio velik, trajao je dok je naknada za služenje vojnog roka bila 2500 kuna mjesečno. Nakon što je naknada pala na 1600 kuna, interes mladih je ipak opao.
Prvi naraštaj dragovoljnih ročnika u Hrvatskoj svoju je obuku odradio krajem 2008., a svi su primali mjesečnu naknadu, imali besplatni smještaj, odjeću, prehranu i troškove prijevoza te dopunsko zdravstveno osiguranje.
Obuka se održava obično dva puta godišnje, traje 14 tjedana, a od toga je temeljni dio obuke u vojarni osam tjedana. Na obuci ročnici dobiju osnovna vojna znanja i vještine te ih se osposobljava za izvršavanje zadaća u postrojbama OSRH, što je ujedno i uvjet za prijam u djelatnu vojnu službu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
