Site icon narod.hr

Zašto Stanković Goldsteina nije pitao ništa o seksualnom uznemiravanju na Odsjeku za povijest FF-a?

Foto: snimka zaslona, Getty Images, snimka zaslona; fotomontaža: narod.hr

U nedjelju je u HRT-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” voditelja Aleksandra Starnkovića gostovao profesor s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivo Goldstein.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako su se u razgovoru dotaknule različite teme, spomenuo se i rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras, voditelj Stanković svoga gosta nije ništa upitao o aktualnoj temi koja je izazvala veliko zgražanje javnosti, a riječ je o slučajevima seksualnog uznemiravanja studentica na Filozofskom fakultetu. Za uznemiravanje se sumnjiči nekoliko profesora od kojih se u medijima pojavilo samo ime jednog profesora, dok o drugim imenima nije bilo medijskih izvještaja.

> Peternel: Hoće li se objaviti imena dvojice profesora FFZG-a koji su uznemiravali studentice?

> Selak Raspudić o uznemiravanju na FFZG: Javna je tajna da postoje još dva profesora

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Imate situaciju na Filozofskom fakultetu gdje je izašlo jedno ime i prezime jednog profesora s Odsjeka za povijest, dok je s druge strane javna tajna da postoje još dva profesora s istog odsjeka za povijest čija imena nitko ne želi spomenuti. Očito se imena vade ovisno o tome kako se mogu instrumentalizirati”, upozorila je Marija Selak Raspudić, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova i profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gostujući na N1.

Stoga smo s Narod.hr-a poslali upite nekima od profesora s Odsjeka za povijest i koje smo zatražili komentar o neslužbenim informacijama i optužbama za uznemiravanje, a među njima je bio i prof. Goldstein.

Odgovor do danas nismo dobili.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Goldstein: ‘Tito nije bio jugonacionalist, a Tuđman je uspostavio klijentelizam u Hrvatskoj’

> Hasanbegović: Zašto znamo za prof. Roksandića, a ne znamo imena ostalih prijavljenih za uznemiravanje?

> Zašto Plenković ne želi smijeniti politički postavljenog Goldsteina?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je Ivo Goldstein?

Povjesničar dr. sc. Ivo Goldstein (Zagreb, 1958.) diplomirao je i magistrirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, usmjerivši se na povijest srednjeg vijeka. Nakon toga doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu s temom disertacije “Historiografski kriteriji Prokopija iz Cezareje”.

Unatoč tome što se u svom školovanju usmjerio na bizantologiju, Goldstein se u drugom dijelu karijere okrenuo prema suvremenoj povijesti. Tako je trenutno nositelj više kolegija iz povijesti 20. stoljeća, poput “Hrvatska povijest od 1918. do 1945.” ili “Ustaše i NDH”.

U vrijeme vlade Zorana Milanovića i predsjednika Iva Josipovića (2012.) postavljen je za hrvatskog veleposlanika u Francuskoj te je tu funkciju obnašao još u vrijeme početka vlade Tihomira Oreškovića, od kojega je tražio da ga ostavi na toj poziciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je pisao Jutanji list, u vrijeme obnašanja veleposlaničke dužnosti u Parizu, u prostoriji za prijem držao je uokvirenu fotografiju jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita. Na upit novinara Goldstein je rekao da je fotografija slučajno tamo jer ju je namjeravao darovati jednom kafiću. Iako veleposlanici ne smiju isticati svoja politička i bilo koja druga stajališta za veleposlanika Goldsteina nisu uslijedile sankcije.

Što je sve izrekao Goldstein u nedjeljnoj emisiji?

Gostujući ove nedjelje kod Aleksandra Stankovića, Goldstein je, između ostalog, rekao kako prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nije nacionalni velikan jer je izabrao nacionalizam, razvijao kult države i pronosio govor mržnje. Goldstein je pohvalno govorio i o jugoslavenskom diktatoru Titu, poručivši da je on “velika povijesna ličnost”.

> Ivo Goldstein usporedio predsjednicu Grabar-Kitarović sa Slobodanom Miloševićem

> Profesor Roksandić optužen za seksualno zlostavljanje: ‘Lavinu laži usmjerio je Neven Budak‘

“Tito je velika povijesna ličnost, ali ja sam u knjizi prema njemu istresao čitav niz primjedaba. Tito nije bio jugonacionalist, promicao je bratstvo i jedinstvo. Tuđman je bio nacionalist, imao je čitav niz izjava koje mu se nisu smjele dogoditi.” – rekao je Goldstein.

Goldstein je rekao i kako smatra da se Hrvatska treba ozbiljno razračunati s ostavštinom Tuđmana i Stepinca da bi mogla intelektualno napredovati.

Dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik RH, ima nemjerljive zasluge za stvaranje neovisne demokratske hrvatske države i njezinu pobjedu u Domovinskom ratu.

Blaženi kardinal Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup prije, u vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata, odlučno se odupirao svim totalitarnim sustavima, zalažući se za ljudsko dostojanstvo i prava svih ljudi neovisno o njihovoj vjerskoj ili etničkoj pripadnosti.

Franjo Tuđman i kardinal Alojzije Stepinac ostavili su neizbrisiv pozitivan trag u hrvatskoj povijesti te ih se javnost s velikim poštovanjem prisjeća. Stoga nije jasno o čemu Goldstein govori kada kaže da se Hrvatska treba “razračunati s ostavštinom Stepinca i Tuđmana”. Očito je riječ o podložnosti ovog povjesničara lažima koje su širili jugoslavenski komunistički režim i “komunistička historiografija”. Taj režim je, podsjetimo, kada mu nije uspjelo uništiti utjecaj Katoličke crkve u Hrvatskoj, Stepinca optužio za suradnju s ustaškim i nacističkim režimom. Kao povjesničar, Goldstein bi bio dužan preispitati te tvrdnje i svoja stajališta temeljiti na stvarnim i istinitim povijesnim događajima, a ne na komunističkoj propagandi.

Nadalje, Goldstein je, govoreći o potpredsjedniku Hrvatskog sabora Željku Reineru, doveo u pitanje žrtve poratnih partizanskih zločina u Maclju.

Reiner je zapravo u životu postigao sve što je mogao i onda se uključio u neke aktivnosti, u jednoj revizionističkoj maniri koje su nespojive s povijesnim činjenicama je u Maclju govorio da su tamo ubijani žene i djeca. To se nije smjelo dogoditi.” – rekao je Goldstein.

Maceljsko gorje u Hrvatskom zagorju mjesto je gdje su Titovi partizani nakon Drugog svjetskog rata proveli masovne egzekucije zarobljenih vojnika i civila. Još 1992. godine iz tamošnje 23 masovne grobnice ekshumirane su 1.163 žrtve pokolja, a, kako se smatra, još, preko 100 masovnih grobnica tek čeka istraživanje i ekshumaciju žrtava. Među ostalim, ondje su ležali ostaci 21 svećenika, franjevca i bogoslova ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945., tako da je Macelj najveće skupno stratište svećenstva u Republici Hrvatskoj. Prošle godine Ministarstvo branitelja započelo je daljnja iskapanja na tom području.

Macelj je jedna od masovnih grobnica gdje su likvidirani Hrvati – svećenici, intelektualci, žene i djeca – navodi se u monografiji “Macelj 1945”.

Što je Goldstein htio reći optužujući Reinera za “revizionizam”? Je li želio poručiti da se maceljske žrtve ne treba komemorirati i odavati im počast?

Goldstein bio hrvatski veleposlanik u Francuskoj

Upravo osoba koja iznosi takva stajališta nekoliko je godina predstavljala Hrvatsku u Francuskoj.

Usto, dodajmo i da je Goldstein imenovan veleposlanikom u Francuskoj iako, kako je tada tvrdio HSP, ne zna francuski jezik. Hrvatska stranka prava 2014. pisala je tadašnjem predsjedniku Ivu Josipoviću:

“Sjetit ćemo se kampanje za predsjedničke izbore prije pet godina kada nam je aktualni predsjednik obećao gospodarsku diplomaciju i imenovanje najsposobnijih ljudi na ključna mjesta u po Hrvatsku najbitnijim diplomatskim predstavništvima.

Naravno da se nije držao proklamiranih obećanja. Naravno, jer imenovao je Ivu Goldsteina za veleposlanika Republike Hrvatske u Francuskoj. Radilo se o klasičnom političkom činu pogodovanja partijskom drugu i istomišljeniku, što se u startu znalo, kao što se znalo da gospodin Goldstein ne govori francuski jezik koji bi mu znatno olakšao poslove veleposlanika u Parizu. A Francuska je iznimno važna zemlja za ukupne političko-gospodarske interese Hrvatske.” – poručili su tada.

Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svom je mandatu kritizirala rad pojedinih hrvatskih veleposlanika.

“Naša diplomacija nažalost stagnira, još uvijek se vodi starim načelima, ima puno veleposlanika koji su politički postavljeni i ne provode državnu politiku, nego politiku koja je nestala”, upozorila je Grabar-Kitarović početkom 2017.

“Učinkovitost nekih veleposlanika je vrlo niska, o njima se gotovo ne čuje, neki rade protivno državnoj politici, neki su zaostali u starim vremenima kada je Hrvatska bila kandidatkinja za EU i NATO”, dodala je.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version