Osim u Hrvatskoj, dvanaest hrvatskih zastupnika za Europski parlament birat će se i u inozemstvu, u 46 država na 119 biračkih mjesta, a trećina njih, odnosno 41 je u Bosni i Hercegovini.
U odnosu na 2014., kada se za hrvatske europarlamentarce u BiH moglo glasovati na samo deset biračkih mjesta, za desetak dana to će se moći učiniti na njih 41 – na osam u Sarajevu, 15 u Mostaru, na po dva u Banjoj Luci i Tuzli te na četiri biračka mjesta u Livnu i na deset u Vitezu, gradovima u kojima su nedavno otvoreni hrvatski konzulati.
S osam na 13 povećan je i broj biračkih mjesta u Saveznoj Republici Njemačkoj – po tri će biti otvorena u Stuttgartu i Muenchenu, po dva u Berlinu, Duesseldorfu i Frankfurtu, a jedno u Hamburgu.
U odnosu na izbore prije pet godina, s dva na četiri povećan je broj biračkih mjesta u Srbiji – po dva će se otvoriti u Beogradu i Subotici, a umjesto na jednom hrvatski europarlamentarci u Austriji će se birati na dva biračka mjesta, oba u Beču u hrvatskom veleposlanstvu.
(VIDEO) Hrvatsko se iseljeništvo i dalje tretira kao građane drugog reda i otežava im se pravo glasa
U Australiji će se moći glasovati na četiri biračka mjesta (Sydney, Canberra, Melbourn i Perth), na isto toliko u Sjedinjenim Američkim Državama (Washington, Chicago, Los Angeles, New York), na tri u Italiji (Rim, Milano, Trst), na po dva u Švicarskoj (Bern, Zuerich), Kanadi (Ottawa, Mississauga), Crnoj Gori (Podgorica, Kotor) itd.
Biračkim mjestima u inozemstvu treba dodati i dva biračka mjesta u Afganistanu te po jedno u Libanonu i Poljskoj na kojima mogu glasovati hrvatski vojnici u međunarodnim mirovnim misijama.
Mučne procedure – najprije potrebna registracija, preopterećenost biračkih mjesta…
Iako je došlo do povećanja biračkih mjesta izvan RH na kojima hrvatski državljani mogu glasovati, broj biračkih mjesta još uvijek je znatno malen te će neki hrvatski državljani morati putovati kilometrima kako bi mogli glasovati.
Uz to, tu su još prisutne komplicirane procedure kako bi se uopće osiguralo svoje biračko pravo.
Zašto političke stranke hrvatskim biračima ne dopuštaju glasati dopisno i elektronički?
To se posebno odnosi na hrvatske državljane u Bosni i Hercegovini.
Tako se, primjerice, hrvatski državljani u BiH moraju najprije registrirati kako bi mogli glasovati. Podsjetimo i na to da se glasuje samo u predstavništvima RH koja niti svojim osobljem niti prostornim kapacitetom ne mogu zadovoljiti protok potencijalnih birača. Tako je na predsjedničkim izborima 2014. godine u Mostaru nakon zatvaranja birališta u 19 sati velika grupa ljudi čekala svoj red. Nisu se dali smesti te su radi obavljanja svoje građanske dužnosti čekali do 5 sati ujutro.
Narod odlučuje predlagao dopisno i elektroničko glasovanje – olakšavanje glasovanja Hrvatima izvan RH
Glasovanje hrvatskim državljanima izvan RH znatno bi bilo olakšano uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja, kao što je to predlagala referendumska inicijativa Narod odlučuje.
Dopisno i elektroničko glasovanje već je u upotrebi u mnogim zemljama EU-a, a u današnje vrijeme novih tehnologija uvođenje takvog oblika glasovanja zaista ne bi trebalo predstavljati problem.
Unatoč tome, na prijedloge inicijative Narod odlučuje, vladajući su odgovorili kako takvi oblici glasovanja neće biti mogući još dugo vremena. Dok je premijer Plenković referendumska pitanja okarakterizirao „promašenim i neodgovornim“, ministar uprave Lovro Kuščević osvrnuo se i na sam prijedlog o dopisnom i elektroničkom glasovanju, rekavši: “Danas tehnološki uvjeti ne zadovoljavaju te kriterije da bi se moglo osigurati elektronsko glasovanje. Naime, u razgovoru s teleoperaterima mi smo dobili informaciju da tako nešto je moguće osigurati tek za dvije godine.” No, na te ministrove riječi odmah je stigao i demantij.
“Elektroničko glasovanje je moguće uvesti već danas, no pitanje je koliko je sredstava za to potrebno izdvojiti”, rekao je Krešimir Mazor iz HAKOM-a.
Prepreke za glasovanje Hrvata s prebivalištem izvan Hrvatske – kako ipak glasovati?
Podsjetimo, početkom srpnja prošle godine Europski parlament prihvatio je nacrt u kojem se državama članicama predlaže uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja. No, hrvatske vlasti nisu slijedile taj prijedlog.
Također, Europski parlament pokrenuo je internetsku stranicu ovajputglasam.eu kao središte svoje nestranačke institucionalne kampanje uoči predstojećih europskih izbora. Time je građanima EU-a ponudio alat kojim bi svoju okolinu trebali potaknuti na izlazak na birališta.
Više od 400.000 birača izvan RH dopisnim i elektroničkim glasovanjem moglo bi znatno lakše ostvariti svoje biračko pravo.
Estonija je elektroničko glasovanje uvela još 2005. godine. No, prema riječima ministra Kuščevića, u Hrvatskoj je to i u 2018. – nedostižno.
Do kada će hrvatskim državljanima izvan RH, posebno onima u BiH, biti otežavano glasovanje?
Tekst se nastavlja ispod oglasa