Zašto političke stranke hrvatskim biračima ne dopuštaju glasati dopisno i elektronički?

Građanska inicijativa Narod odlučuje najavila je skupljanje potpisa za pokretanje referenduma za izmjenu izbornog zakona od 13. do 27. svibnja. U prijedlogu izmjene zakona, točnije u referendumskim pitanjima ponudili su šest mjera za pravedniji izborni sustav, a jedna od njih je omogućavanje dopisnog i elektroničkog glasovanja jer, kako kažu, to će osigurati veću slobodu u korištenju biračkog prava te veću izlaznost birača – i u Hrvatskoj i izvan nje.

Nadalje, dopisno i elektroničko glasanje uvelike preporučuje i Europska komisija za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija) u svom Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima te daje upute i smjernice kako osigurati što kvalitetnije i učinkovitije dopisno i elektroničko glasanje. Slične naputke Venecijanska komisija daje i u Izvješću o kompatibilnosti dopisnog i elektroničkog glasanja sa standardima Vijeća Europe.

Donosimo prijevod dokumenta “Izvješće o kompatibilnosti dopisnog i elektroničkog glasanja sa standardima Vijeća Europe” u kojem se navode zemlje članice EU koje su omogućile dopisno i/li elektronskog glasanja te po kojim kriterijima i kako birači mogu glasati dopisno i/li elektronički:

“1. Države koje ne dozvoljavaju dopisno glasanje

26. U skladu s gore navedenim odgovorima na upitnik, dopisno glasanje nije dozvoljeno u sljedećih jedanaest država, kako za glasanje unutar državnog teritorija, tako i izvan njega: Albanija, Azerbajdžan, Bugarska, Cipar, Češka Republika, Hrvatska, Latvija, Moldavija, Poljska, San Marino i Turska.

2. Države koje dozvoljavaju dopisno glasanje u okruženju pod nadzorom

27. U nekoliko država omogućeno je dopisno glasanje u okruženju pod nadzorom za određene kategorije birača ili situacije. Ovaj oblik dopisnog glasanja usporediv je s tradicionalnim glasanjem na biračkim mjestima. Mnoge zemlje koje dozvoljavaju dopisno glasanje u okruženju bez nadzora također predviđaju dopisno glasanje u okruženju pod nadzorom (vidjeti 3. dio u nastavku). U nekoliko takvih zemalja dopisno glasanje u okruženju pod nadzorom predstavlja opće pravilo za glasanje u zemlji, dok iznimke vrijede za glasanje iz inozemstva. Austrija, Estonija i Švedska su primjeri zemalja u kojima vrijedi takva pravna situacija.

28. Danska je primjer zemlje s općim ograničenjem dopisnog glasanja u okruženju pod nadzorom. Od 1980. godine svi danski birači mogu prethodno glasati na biračkim mjestima koja su određena izbornim zakonom, ili čak od kuće. U potonjem slučaju, zakon nalaže da moraju biti prisutna dva izborna dužnosnika. Danski državljani u inozemstvu mogu prethodno glasati u svim danskim diplomatskim ili konzularnim predstavništvima (Izborni zakon „Folketing“, 2001. godine, 8. dio, od 53. članka nadalje).

29. U Finskoj se biraču na svim općim izborima i savjetodavnim nacionalnim referendumima pruža mogućnost prethodnog glasanja ili glasanja na dan održavanja izbora na biračkim mjestima. Prethodno glasanje održava se na biračkim mjestima predviđenima za takav oblik glasanja koja mogu uključivati, primjerice, poštanske urede u zemlji ili veleposlanstva u inozemstvu. Također je moguće glasati u bolnicama i zatvorima, dok osobe s invaliditetom mogu glasati od kuće.

GI Narod odlučuje: Referendum za dopisno i elektroničko glasovanje za sve birače – u Hrvatskoj i izvan nje

30. U Mađarskoj državljani koji borave u inozemstvu sada imaju mogućnost glasanja u inozemstvu na parlamentarnim izborima, u skladu s prošlogodišnjom izmjenom Ustava. Međutim, pravo na dopisno glasanje može se ostvariti u okruženju pod nadzorom, t.j. u prostorima mađarskih veleposlanstava pod nadzorom „povjerenstava za prebrojavanje glasova“ od kojih se svako sastoji od tri pojedinca.

3. Države koje dozvoljavaju dopisno glasanje u okruženju bez nadzora

3.1. Dopisno glasanje u inozemstvu

31. U trećoj skupini zemalja članica Vijeća Europe dopisno glasanje u okruženju bez nadzora moguće je jedino pod određenim okolnostima. U većini tih zemalja, osobama koje glasuju u drugoj zemlji dozvoljen je ovaj oblik dopisnog glasanja. O takvom je slučaju riječ u Austriji, Belgiji, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj, Norveškoj i Švedskoj. Međutim, uvjeti i postupci za dopisno glasanje razlikuju se u određenom se pogledu.

32. U Austriji, primjerice, glasove koji birači daju u inozemstvu pomoću „biračke kartice“ mora ovlastiti nadležno tijelo, koje se može usporediti s austrijskim javnim bilježnikom, ili austrijsko službeno predstavništvo u stranoj zemlji koja je u pitanju ili odrasla osoba s austrijskim državljanstvom (§ 60. Federalnog zakona o izborima za Nacionalno vijeće).

33. Belgijanci izvan zemlje mogu glasati dopisnim putem na parlamentarnim i europskim izborima, u konzulatima ili veleposlanstvima (osobno ili posredstvom opunomoćenika) ili na biračkom mjestu u Belgiji (osobno ili posredstvom opunomoćenika) (Članak 180ff Izbornog zakonika).

Silvana Oruč Ivoš: Izmjene izbornog zakona – kakvu Hrvatsku želimo?

34. U Bosni i Hercegovini, dopisno glasanje uređeno je Daytonskim mirovnim sporazumom i Izbornim zakonom. Državljani Bosne i Hercegovine koji borave u inozemstvu ili su privremeno izvan zemlje mogu glasati dopisnim putem (Članci 1.5 i 3.13 Izbornog zakona).

35. U Estoniji je prethodno glasanje unutar zemlje dozvoljeno u specijaliziranim prostorima koji su određeni izbornim zakonom. Biračima koji se nalaze izvan zemlje dozvoljeno je glasanje dopisnim putem bez nadzora.

36. Grčki ustav propisuje da Grčki državljani koji se nalaze izvan zemlje mogu na nacionalnim izborima glasati dopisnim putem (t.j. u okruženju bez nadzora) ili drugim „prigodnim sredstvima“. Do danas, međutim, ne postoji poseban zakon o ovom pitanju.

37. Nizozemski državljani u inozemstvu mogu glasati dopisnim putem na izborima za Donji dom Parlamenta te izborima za Europski parlament (Izborni zakon, od poglavlja M 13 nadalje).

38. U Norveškoj svi birači mogu prethodno glasati na parlamentarnim i lokalnim izborima, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Prethodno glasanje mora se održati najkasnije zadnjeg petka prije dana izbora. Prethodno glasanje u zemlji održava se u zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu skrb, koje određuje birački odbor u svakoj općini te za osobe s invaliditetom u njihovim domovima, na zahtjev predan biračkom odboru. Prethodno glasanje u inozemstvu održava se u predstavništvima norveškog Ministarstva vanjskih poslova te mjestima koja odredi Ministarstvo. U oba slučaja, prethodno glasanje nije moguće osim u prisutnosti jedne (ponekad dvije) službene osobe zadužene za nadgledanje izbora. Ako birač u inozemstvu nije u mogućnosti doći do te službene osobe, on/ona može dati svoj glas dopisnim putem bez prisutnosti te službene osobe prilikom glasanja. U tom slučaju, birač je osobno odgovoran za prethodno glasanje u takvim okolnostima osiguravajući da njegov glas stigne do biračkog odbora do 20:00 h na dan održavanja izbora (Zakon o zastupanju naroda, 2002., § 8-2 [3]).

39. U Švedskoj birači mogu prethodno dati svoj glas prije dana održavanja izbora u bilo kojem poštanskom uredu u Švedskoj te u ustanovama za pružanje skrbi (bolnice, domovi za starije osobe), zatvorima itd. Osobe s invaliditetom koje ne mogu izaći na biračko mjesto ili bilo koje drugo mjesto za prikupljanje glasova mogu glasati preko „glasnika“, pri čemu birač u tajnosti priprema svoj glas u prisutnosti svjedoka i glasnika (vidjeti švedski Zakon o izborima). Švedski državljani u inozemstvu mogu prethodno glasati u švedskim misijama u inozemstvu ili putem elektroničke pošte. Glasanje putem elektroničke pošte iz inozemstva uređeno je posebnim pravnim aktom i zahtijeva poseban materijal (Zakon o glasanju putem elektroničke pošte u određenim slučajevima). Birač u tajnosti priprema svoj glas u prisutnosti dvaju svjedoka. Birač i oba svjedoka moraju potpisati posebnu vanjsku omotnicu (zapečaćenu) prije nego što birač pošalje svoj glas u posebnoj omotnici s prozirnim dijelom tijelu nadležnom za izbore u Švedskoj.

Doc. dr. sc. Palić: ‘Referendumska pitanja u skladu su s Ustavom, glasat ću ZA novi, bolji i pošteniji sustav izbora zastupnika’

40. U Slovačkoj je u parlamentu nedavno bio podnesen prijedlog zakona o parlamentarnim izborima koji bi omogućio dopisno glasanje iz inozemstva. Ovaj je zakon bio predviđen da će stupiti na snagu 1. veljače 2004. godine.

41. U nekim zemljama dopisno glasanje iz inozemstva bez nadzora ograničeno je na posebne vrste izbora i/ili referendume. Takav je slučaj u Italiji i Francuskoj. U Italiji je glasanje dopisnim putem u inozemstvu dozvoljeno samo za „političke biračke konzultacije“ i „ustavne referendume“. Glasanje se održava bez nadzora (zakon br. 459 od 27. prosinca 2001. godine). U Francuskoj je od 2003. godine dopisno glasanje omogućeno na eksperimentalnoj osnovi u sjevernoameričkoj izbornoj jedinici, na izborima za „Više vijeće francuskih državljana u inozemstvu“ (Uredba br. 2003-396).

3.2. Dopisno glasanje bez nadzora i bez (lokalnog) ograničenja

42. Dopisno glasanje dozvoljeno je u pet zemalja bez ograničenja, čak i na državnom teritoriju. Te zemlje uključuju Njemačku, Španjolsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku i Švicarsku. U Finskoj postoji ograničena mogućnost dopisnog glasanja unutar zemlje.

43. U Njemačkoj je već duže vrijeme priznato i prihvaćeno glasanje dopisnim putem. § 14 Federalnog zakona o izborima („Bundeswahlgesetz“) priznaje glasanje dopisnim putem kao ekvivalent tradicionalnom glasanju. Procedura za glasanje dopisnim putem uređena je § 36 zakona u vezi s Federalnim izbornim zakonikom (§ 25). Tijela nadležna za izbore moraju prvo dostaviti biraču „biračku karticu“ („Wahlschein“) koja mu omogućava glasanje dopisnim putem. Međutim, za glasanje dopisnim putem moraju se ispuniti posebni uvjeti. Prvo, birač mora podnijeti poseban zahtjev za biračkim listićem za glasanje dopisnim putem. Drugo, osobe koje su promijenile svoje boravište te borave u nekoj drugoj izbornoj jedinici i nisu upisane u popis birača nove izborne jedinice mogu također ispunjavati uvjete za glasanje dopisnim putem, kao i osobe koje iz profesionalnih razloga ili uslijed bolesti, starosti, fizičkog invaliditeta ili nekog drugog zdravstvenog stanja ne mogu doći na biračko mjesto ili mogu tamo otići jedino ako se pritom suočavaju s teškoćama zbog kojih se od takvih osoba ne može očekivati da izađu na izbore. Naposlijetku, osobe koje ispunjavaju uvjete za glasanje i žive izvan državnog teritorija te koje se moraju upisati u popis birača nakon prijave mogu dobiti relevantni birački listić. Birač zatim mora poslati svoj birački listić u posebnoj omotnici, osiguravajući dostavljanje listića biračkom odboru najkasnije do 18 h na dan održavanja izbora. Vezano uz biračku karticu, birač mora svečano prisegnuti predsjedniku biračkog odbora te izborne jedinice da je on osobno ispunio birački listić. Članak 156. njemačkog Kaznenog zakonika propisuje da osoba koja daje netočnu izjavu podliježe maksimalnoj kazni od tri godine zatvora ili novčanoj kazni.

44. U Španjolskoj je prethodno glasanje dozvoljeno na svim izborima kako unutar zemlje, tako i izvan nje. Prethodno glasanje omogućeno je jedino dopisnim putem (provedbeni zakon 5/1985 o općem izbornom sustavu).

45. U Irskoj je dopisno glasanje dozvoljeno na svim zakonskim izborima, no ono je ograničeno na one osobe koje bi imale poteškoće s glasanjem na biračkim mjestima (pripadnicima obrambenih snaga, policije, diplomatima koji su na službi u inozemstvu i njihovim bračnim partnerima, osobama s fizičkom bolešću/invaliditetom, osobama koje su iz profesionalnih razloga spriječene da izađu na biračka mjesta, studentima koji su prijavljeni na svojoj kućnoj adresi no žive na drugome mjestu, osobama koje rade kao osoblje na biračkom mjestu).

Prepreke za glasovanje Hrvata s prebivalištem izvan Hrvatske – kako ipak glasovati?

46. Od 1994. godine, svi Švicarski državljani imaju pravo glasanja dopisnim putem na nacionalnim izborima i referendumima. Ne postoje određeni preduvjeti za glasanje dopisnim putem, t.j. birač ne mora to posebno zatražiti, već je potrebno samo imati pravo glasa (članak 5., stavak 3. federalnog zakona o političkim pravima od 17. prosinca 1976. godine).

47. U Ujedinjenom Kraljevstvu je glasanje dopisnim putem uvedeno već 1918. godine te je danas dostupno na svim izborima na zahtjev (vidjeti „Zakon o zastupanju naroda iz 2000. godine“). Prema trenutnim općim pravilima, birač se mora prethodno prijaviti za glasanje dopisnim putem. Birač i svjedok moraju potpisati „izjavu o identitetu“, koja se mora priložiti u omotnici s biračkim listićem. Birač zatim šalje omotnicu osobi zaduženoj za nadgledanje izbora. Elektroničko glasanje dozvoljeno je jedino na izborima za lokalnu upravu, na zahtjev lokalnog nadležnog tijela, u svrhe provedbe testiranja.

48. U Finskoj je dopisno glasanje u zemlji bez nadzora ograničeno na specifične vrste referenduma. Opće pravilo glasi da u svim općim izborima i savjetodavnim nacionalnim referendumima birač ima mogućnost prethodno glasati ili glasati na dan održavanja izbora na biračkim mjestima. Prethodno glasanje održava se na biračkim mjestima predviđenima za prethodno glasanje koja mogu uključivati, primjerice, poštanske urede u zemlji ili veleposlanstva u inozemstvu. Glasanje je također moguće u bolnicama i zatvorima, dok osobe s invaliditetom mogu glasati od kuće. Dopisno glasanje putem elektroničke pošte dozvoljeno je samo za sudjelovanje na savjetodavnim lokalnim referendumima (Zakon o proceduri za savjetodavne lokalne referendume, 656/1990).”

(VIDEO) Željka Markić kod Šprajca: “Manjinski zastupnici ne trebaju glasati o Vladi”

Građani koji žele svojim potpisom podržati promjenu načina biranja saborskih zastupnika u Hrvatski sabor svoj će potpis moći dati od nedjelje 13. do 27.5. na oko tisuću lokacija u Republici Hrvatskoj.

Za volontiranje za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://goo.gl/forms/5JiXK3aQVQ0OPfXP2.