Foto: Thinkstock

Na parlamentarnim izborima 2016. godine, u 11. izbornoj jedinici, svoje biračko pravo iskoristilo je tek oko 20.000 birača iz dijaspore, dodatnih 7.000 manje nego na izborima 2015. godine. Zašto birači s prebivalištem izvan Hrvatske izlaze na izbore u tako malom broju unatoč tome što Hrvatska proporcionalno ima jednu od najvećih iseljeničkih zajednica u svijetu?

Razlog prije svega leži u kompliciranoj proceduri, ali i nepostojećoj infrastrukturi potrebnoj za glasovanje. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja još uvijek izbornim zakonom ne predviđa mogućnost niti dopisnog niti elektronskog glasovanja na predsjedničkim i parlamentarnim izborima za državljane svoje zemlje s prebivalištem van nje.

Potrebna predregistracija da bi se moglo glasovati

Naime, da bi birač izvan Republike Hrvatske mogao glasovati mora se prije izbora predregistrirati za isto. To može učiniti putem interneta, što malo tko zna, a sam formular za predregistraciju je teško naći. Usporedbe radi, ukoliko bi ste u tražilicu na internetu upisali “porezna kartica obrazac” prvi rezultat koji bi ste dobili bio bi obrazac za vađenje porezne kartice. Ukoliko bi ste pak, upisali predregistracija izbori ne bi ste dobili traženu poveznicu. Kada ga jednom nađete, potrebno ga je ispuniti i rukom potpisati. Da stvar bude kompliciranija, Hrvati izvan Hrvatske, s prebivalištem u Hrvatskoj nemaju pravo glasovanja na izborima što onemogućuje poveći broj “svježih” iseljenika u osnovnom demokratskom pravu, budući da je sama odjava prebivalište kompliciran i dugotrajan proces prije svega zahvaljujući poreznoj administraciji.

Glasovanje traje satima pa i danima

Prema sadašnjem izbornom zakonu birači mogu glasovati samo u predstavništvima RH koja niti svojim osobljem niti prostornim kapacitetom ne mogu zadovoljiti protok potencijalnih birača. Tako je na predsjedničkim izborima 2014. godine u Mostaru nakon zatvaranja birališta u 19 sati velika grupa ljudi čekala svoj red. Nisu se dali smesti te su radi obavljanja svoje građanske dužnosti čekali do 5 sati ujutro.

Hrvati u BiH, Njemačkoj, SAD-u..

U Bosni i Hercegovini se može glasovati u četiri grada: Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Tuzli. Birači koji žive u Livnu, do najbližeg biračkog mjesta, koje je u Mostaru, u jednom smjeru moraju putovati oko 2 sata i prijeći 120 km.

U Njemačkoj se može glasovati u šest gradova: Berlinu, Münchenu, Düsseldorfu, Stuttgartu, Frankfurtu i Hamburgu. Birači koji žive Kölnu, u kojem živi oko 3 500 Hrvata, do najbližeg biračkog mjesta, koje je u Frankfurtu, trebaju također putovati oko dva sata i prijeći oko 200 km.

U SAD-u se može glasovati u četiri grada: Chicagu, Los Angelesu, New Yorku i Washington DCu. Birači koji žive u Pittsburghu, u kojemu je sjedište Hrvatske bratske zajednice, su praktički onemogućeni u glasovanju, osim ako se ne odluče putovati avionom do najbližeg biračkog mjesta u Washington DC-u ili potrošiti 8 sati na putovanje automobilom.

Referendum za izmjenu izbornog zakona

Građani koji žele svojim potpisom podržati promjenu načina biranja saborskih zastupnika u Hrvatski sabor svoj će potpis moći dati od nedjelje 13. do 27.5. na oko tisuću lokacija u Republici Hrvatskoj.

Za volontiranje za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://goo.gl/forms/5JiXK3aQVQ0OPfXP2.

Izvor: narod.hr