Predstavnici hrvatskog veleposlanstva u Brazilu dodijelili su u nedjelju 60 hrvatskih putovnica osobama porijeklom iz Hrvatske, čime je broj novih hrvatskih državljana u toj južnoameričkoj zemlji u posljednjih mjesec dana porastao za 120.
Osobe hrvatskog porijekla iz grada Sao Paula i okolice, a koje su ispunile uvjet za dobivanje državljanstva, dolazile su u sjedište udruge Croatia Sacra Paulistana podizati putovnice.
Sandra Garafulić sjala je od sreće kada je njezin 29-godišnji sin Juan Pablo izašao s hrvatskom putovnicom u ruci. Ozarenih lica uživali su u trenutku u dvorištu ispred udruge.
>Demografske mjere moraju iz sfere socijalne prijeći u sferu ekonomske politike
– Jako sam radostan, rekao je Juan Pablo za Hinu. Iskreno, moja obitelj i ja smo ovo čekali već neko vrijeme pa sam sretan što se konačno dogodilo, dodao je.
Njegov pradjed imao je 17 godina kada je s otoka Brača pobjegao od Prvog svjetskog rata u Čile. Odande je otišao živjeti u susjednu Boliviju gdje je doveo i braću iz Hrvatske. Njegova unuka Sandra živi u Brazilu te je još ranije dobila hrvatsko državljanstvo.
Sada je došao red na sina koji kaže da se veseli putovanju u Hrvatsku krajem godine.
– Želim što prije upoznati porijeklo svoje obitelji, napominje Juan Pablo.
Hrvatska je 2022. izmijenila zakon o hrvatskom državljanstvu kako bi olakšala useljenicima dobivanje državljanstva. Na to se odlučila zbog pada broja stanovnika i nedostatka radne snage.
Hrvatsko veleposlanstvo u glavnom gradu Braziliji od tada se “suočava s velikim pritiskom”. Godišnje primi 1000 zahtjeva za hrvatskim državljanstvom, ali hrvatski diplomati kažu da “nemaju zaostataka”.
Prošle su godine tri puta dolazili u Sao Paulo kako tamošnji novi hrvatski državljani ne bi morali putovati u glavni grad po putovnice.
Korijeni
Lani je 276 stanovnika Brazila primljeno u hrvatsko državljanstvo, podatak je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
Ukupno je 3.897 stanovnika iz devet zemalja Južne Amerike postalo državljanima Hrvatske u 2024. godini.
– Jedan od ključnih ciljeva vlade je povratak naših iseljenika u domovinu, kaže Frane Tokić, državni tajnik ministarstva demografije i useljeništva.
U Hrvatskoj živi 3,8 milijuna ljudi, a u inozemstvu oko 3,5 milijuna Hrvata i njihovih potomaka.
Tokić, koji sudjeluje na 8. Susretu hrvatske dijaspore u Sao Paulu, uvjeren je da Hrvatska nudi dobre mogućnosti povratnicima.
Tomas Verdino, 39-godišnji otac dvoje djece iz Buenos Airesa, prvi put će otputovati u Hrvatsku u ljeto iduće godine. U nedjelju su njegova 12-godišnja kćer Valentina i 10-godišnji sin Mathias dobili hrvatske putovnice.
– Ovo mi emotivno puno znači, napominje Tomas.
Njegov djed je emigrirao iz Slavonskog Broda u Argentinu nakon Drugog svjetskog rata.
>Demografski potez: Pevex plakatima po Argentini nudi posao hrvatskim iseljenicima
– Premda je dugo živio izvan Hrvatske čuvao je hrvatske korijene pa je važno da ih i mi čuvamo, objašnjava.
Tomas i njegova obitelj od 2008. žive u Sao Paulu gdje je preminuo djed.
Valentina, držeći hrvatsku putovnicu, veseli se što će putovati.
– Želim ići u Hrvatsku, kaže dok s bratom gleda izložbu slika hrvatske emigracije u udruzi Croatia Sacra Paulistana.
Pogodnosti
Vlasnici hrvatske putovnice mogu nesmetano putovati, raditi i živjeti diljem Europske unije.
U Hrvatskoj je više od 120.000 stranih radnika, a hrvatska vlada nastoji privući nove, napose u građevini i turizmu.
– Voljeli bismo da to budu ljudi koji imaju neku vezu s Hrvatskom, kaže državni tajnik Ivan Vidiš iz ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Povratnici mogu dobiti bespovratno 20.000 eura ako se samozaposle. Maksimalni iznos novčane podrške može dosegnutni 27.000 eura.
Juan Pablo kaže da mu u ovom trenutku to nije na umu jer prvo želi upoznati Hrvatsku.
To će ostvariti u rujnu kada s majkom posjeti Split, piše HRT.
– Voljeli bismo kupiti kuću ondje, kaže majka Sandra. Moj djed je uvijek bio privržen obitelji, a ondje imamo rođake.
>Državni tajnik: Olakšat ćemo iseljenicima dobivanje državljanstva
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hrt
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.