Zašto je vojska kasnila na požarišta oko Splita?

Foto: Fah

Nakon jučerašnje izjave predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da smatra da je vojska trebala ranije izaći na teren u slučaju katastrofalnog požara kod Splita, došlo je do različitih reakcija i istupa koji su čak završili ponuđenom ostavkom ministra obrane Damira Krstičevića. Predsjednica i premijer su odbili tu ostavku, ali ostalo je pitanje što se zapravo događalo u zapovjednom ili koordinacijskom lancu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokušajmo rekonstruirati glavne obrise događanja.

‘Glavnog vatrogasnog zapovjednika Splitsko-dalmatinske županije Dražena Glavinu upitali smo jučer tijekom posjeta premijera Plenkovića DVD-u Žrnovnice tko poziva Kopnenu vojsku u pomoć?

– Na moj prijedlog poziv vojsci upućuje glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad ste u ponedjeljak uputili taj poziv?

– Ja sam ga uputio između 9.30 i 10 sati.

Ali ministar Krstičević tvrdi da poziv nisu dobili do 16 sati jučer?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– 16 sati? Nemojte se ljutiti, onda se neću miješati.

I predsjednica Grabar-Kitarović je poručila kako je vojska treba biti ranije poslana?

– Nemam komentara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Znači vi tvrdite da ste pomoć Kopnene vojske zatražili već u 10 sati ujutro?

– Ne tvrdim više ja ništa.’

Ovako glasi razgovor  Dražena Glavine sa novinarima koji je prenio današnji Jutarnji list.

Na drugoj strani, ravnatelj Državnog ureda zaštitu i spašavanje (DUZS) Dragan Lozančić, bivši šef SOA-e,  u utorak navečer je izjavio kako je DUZS sudjelovao u “aktivnostima upućivanja zahtjeva da se i Oružane snage RH uključe u gašenju požara na splitskom području”, ali da je odluka o tom zahtjevu donesena u ponedjeljak poslije podne, a ne ujutro, prema pisanju Jutarnjeg lista.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S obzirom da je poziv iz Splita upućen ujutro između 9.30 i 10 sati ostaje pitanje što se događalo u međuvremenu do donošenja odluke o upućivanju Oružanih snaga koja je donešena, prema Lozančićevim riječima, tek u ponedjeljak poslijepodne. Zašto je trebalo toliko vremena za donošenje odluke ako se znalo da se strahovit požar približio drugom najvećem gradu u Hrvatskoj?

“Mi smo koordinirali aktivnosti sa splitsko-dalmatinskim županijskim vatrogasnim zapovjednikom Draženom Glavinom, glavnim vatrogasnim zapovjednikom RH Slavkom Tucakovićem i s vojskom i tražili smo od vojske da se uključi u borbi protiv požara”, rekao je Lozančić novinarima nakon sastanka u splitskom područnom uredu DUZS-a, kojem je nazočila i predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar Kitarović.

Na novinarski upit gdje je nastao zastoj u pozivu vojsci pošto županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Glavina izjavio da je poziv vojsci za pomoć u gašenju požara na splitskom području upućen u ponedjeljak ujutro, a ministar obrane Damir Krističević rekao kako je taj poziv dobio “znatno kasnije”, Lozančić je rekao kako je s tim pozivom “stvar u retorici”. Nije pojasnio značenje tih riječi.

“Mislim da je vojska bila spremna ujutro (u ponedjeljak) ali smo tek poslijepodne u ponedjeljak, kad smo se konzultirali sa županijskim vatrogasnim zapovjednikom (Glavinom) i glavnim vatrogasnim zapovjednikom (Tucakovićem), donijeli odluku da bi bilo dobro prihvatiti pomoć Hrvatskih oružanih snaga”, objasnio je Lozančić.

Na upit kakva je procedura za poziv vojsci da se uključi u gašenju požara, Lozančić je kazao da kako je lokalna samouprava ta koja zaključuje treba li joj pomoć. “Nakon toga lokalna samouprava angažira Državni ured za zaštitni spašavanje (DUZS) koji onda postupa prema Hrvatskim oružanim snagama, odnosno Ministarstvu obrane”, objasnio je Lozančić.

Činjenica da je potrošeno 5-6 sati u situaciji prirodne katastrofe koja prijeti drugom najvećem gradu u Hrvatskoj zahtijeva puno jasnije odgovore o tome kako je došlo do te situacije i tko snosi odgovornost za to.

Tko je zakazao, zakasnio i tome slično, ostaje tek za utvrditi nadležnim tijelima.

Dragan Lozančić je u veljači ove godine postavljen za ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje(DZUS) umjesto Jadrana Perinića. Time je Lozančić vraćen u vrh sigurnonosnog sustava države, jer je DZUS važan dio nacionalne sigurnosti zemlje. 2012. godine Dragan Lozančić je u vrijeme vlade Zorana Milanovića postao ravnatelj Sigurnonosno-obavještajne agencije (SOA), a njegovu smjenu s te pozicije pokrenula je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u vrijeme vlade Tihomira Oreškovića. Na Lozančićevo mjesto tada je došao Daniel Markić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.