Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je donijelo rješenje o provođenju istrage protiv šestorice hrvatskih državljana, od kojih je jedan i Josip Klemm, zbog sumnje da je oštetio svoju tvrtku za nešto više od 3,2 milijuna kuna.
Tijekom današnjeg dana prvookrivljenik je ispitan pred državnim odvjetnikom te je iznio svoju obranu i u cijelosti potvrdio inkriminacije koje mu se stavljaju na teret rješenjem o provođenju istrage zbog čega nije bilo zakonskog osnova za predlaganje određivanja istražnog zatvora protiv prvookrivljenika, kaže zagrebački ŽDO danas poslijepodne nakon puštanja Klemma na slobodu.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je donijelo rješenje o provođenju istrage protiv šestorice hrvatskih državljana, i to protiv prvookrivljenika (1972.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 337. st. 1., 3. i 4. Kaznenog zakona/97 te protiv ostale petorice okrivljenika (1959., 1980., 1981., 1975. i 1963.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti iz čl. 337. st. 1., 3. i 4. KZ-a/97 u svezi čl. 38. KZ-a/97, stoji na stranicama zagrebačkog državnog odvjetništva.
Postoji osnovana sumnja da je prvookrivljenik od početka 2005. do sredine 2007. godine u Zagrebu, kao direktor jednog trgovačkog društva iz Zagreba, nalagao neosnovana plaćanja sa žiro-računa tog društva na žiro-račune više drugih trgovačkih društava koja su trgovačkom društvu prvookrivljenika, prema prethodnom dogovoru, izdavala račune za neobavljene usluge.
Ujedno, postoji osnovana sumnja da je prvookrivljeniku, prema prethodnom dogovoru, u tome pomagao drugookrivljenik (1959.) na način da je ili pronalazio odgovorne osobe raznih trgovačkih društava i s njima dogovarao da trgovačkom društvu prvookrivljenika izdaju račune za neobavljene usluge ili je, u istu svrhu, pronalazio osobe koje su po njegovom nalogu bili upisani kao formalne odgovorne osobe u pojedinim trgovačkim društvima, dok je stvarni donositelj odluka bio drugookrivljenik.
Nakon što bi drugookrivljenik osobno sastavio račune za nepostojeće marketinške i usluge oglašavanja kao i druge usluge ili bi formalnim direktorima trgovačkih društava naložio da to učine, takve račune je dostavljao u trgovačko društvo u kojem je prvookrivljenik odgovorna osoba, nakon čega je prvookrivljenik, znajući da zaračunate usluge nisu nikad izvršene, naložio njihovo plaćanje. Po plaćanju, drugookrivljenik je osobno, ili putem formalnih direktora tih trgovačkih društava, podizao novčana sredstva i predavao ih prvookrivljeniku.
Tako je u navedenom razdoblju drugookrivljenik, u opisanom cilju, angažirao preostale okrivljenike (1980., 1981., 1975. i 1963.) da postanu direktori četiri trgovačka društva iz Zagreba, nakon čega su mu, na njegovo traženje, na opisani način pomogli u realizaciji dogovorenog postupanja, iako su bili svjesni da izdaju račune za neobavljene usluge i primaju a potom i podižu ili omogućavaju drugookrivljenom da podigne uplaćena novčana sredstva za neobavljene usluge, koje novce je potom predavao prvookrivljeniku. Na opisani način prvookrivljenik si je pribavio imovinsku dobit u iznosu od 2,789.028,59 kune.
Postoji osnovana sumnja da je prvookrivljenik ujedno, u navedenom razdoblju, naložio plaćanje računa za neobavljene usluge za još tri trgovačka društva iz Zagreba, iako je znao da te usluge nisu obavljene, i to u iznosima od 70.320,00 kuna prvom društvu, 103.266,90 kuna drugom društvu i 260.004,66 kuna trećem društvu, za koje je tim trgovačkim društvima pribavio imovinsku korist.
Opisanim radnjama prvookrivljenik je oštetio trgovačko društvo u kojem je odgovorna osoba za ukupan iznos od 3,222.620,15 kune, tvrdi zagrebački ŽDO.
