Predsjednik Živog zida Ivan Sinčić najavio je u srijedu na konferenciji za novinare da njegova stranka podnosi četiri kaznene protiv uprava i nadzornih odbora Hrvatske poštanske banke i HBOR-a temeljem četiri jamstva koja su odobrila firmama Tomislava Debeljaka registriranim na Maršalovim Otocima.
Uprave i nadzorne odbore HPB-a i HBOR-a terete za prevaru u gospodarskom poslovanju, utaju poreza i carine, zlouporabu položaja i ovlasti, nezakonito poslovanje te subvencijsku prevaru koju je, poručuju, DORH već trebao istraživati.
Horvatova i Marićeva računica o Uljaniku se znatno razlikuju: ‘Više ne znam čije su koje brojke’
“Ovo je gore nego božićni kredit Ivici Todoriću i Agrokoru. Naša ‘ozbiljna’ Vlada daje javni novac čovjeku koji sam sa sobom sklapa ugovore o gradnji brodova koje onda ne gradi i sklapaju se ugovori s tek osnovanim firmama s minimalnim kapitalom“, istaknuo je Sinčić.
Malverzaciju javnim novcem pokazao je na primjeru lani odobrenog kredita od 640 milijuna kuna jednoj od firmi na Maršalovim Otocima, tvrdeći da je „jasno da taj novac neće biti vraćen“.
“Jasno je da taj novac neće biti vraćen, odobren je kredit bez pravih kolaterala i hipoteka na brod kojeg nema, i to u vrijeme dok su Maršalovi Otoci bili na crnoj listi EU“, kazao je Sinčić, poručivši da je loše da se Debeljaku da Uljanik jer, po uzoru na dosadašnji rad, neće otvarati nova radna mjesta niti graditi brodove.
Branimir Bunjac stanje u hrvatskoj brodogradnji ocijenio je kaotičnim i nazvao ga osinjim gnijezdom ili Titanikom koji tone, a problem vidi u tome što s brodogradnjom može potonuti i dobar dio države.
“Sumnjam da se sve svodi na najobičnije kriminalne radnje, umjetno se pumpaju dugovi sa 600 milijuna na više od milijardu“, ističe Bunjac.
Ponovio je prijedloge Živog zida za spas hrvatske brodogradnje koji uključuju reviziju brodogradilišta, dubinsko snimanje do 2013. godine od vremena privatizacije, poništavanje privatizacije i vraćanje uloženog novca, kazneni progon protiv subvencijske prevare te okrupnjavanje brodogradnje.
Kazao je i da treba prestati sa subvencijama za plaće i hladni pogon, nego eventualno subvencionirati samo istraživanje i razvoj, po uzoru na Italiju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
