Današnji Trg Republike Hrvatske u Zagrebu sedam je puta mijenjao naziv. Sajmišni trg, Sveučilišni trg, Wilsonov trg, Trg kralja Aleksandra I., Trg prvi, Kazališni trg i Trg Maršala Tita nazivi su trga koji je više puta mijenjao ime kroz povijest. Ove godine, u noći s 31. kolovoza na 1. rujna Gradska skupština Grada Zagreba izglasala je promjenu imena. Od sada se on zove Trg Republike Hrvatske.
O promjenama imena trgova i ulica u Zagrebu u HRT-ovoj emisiji „Civilna abeceda“ govorio je predsjednik Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, Zlatko Hasanbegović.
Na pitanje što je potrebno napraviti ako netko želi promijeniti ime ulice, Hasanbegović kaže:
„Vi trebate sukladno skupštinskoj odluci i ključnom aktu kojim je regulirana ova problematika koji se zove ‘Odluka o načelima, mjerilima i postupku imenovanja javnih površina’, uputiti pisani prijedlog nadležnom skupštinskom Odboru za imenovanje ulica sa svojim zahtjevom da se to ime prvo uvrsti u fond imena koji se vodi u Gradu Zagrebu. Vaš prijedlog mora biti obrazložen i mora sadržavati sve podatke vezane uz to ime, a sukladno mjerilima koja su propisana odgovarajućom skupštinskom odlukom.“
Fond je dostupan građanima i sva imena koja se nalaze u fondu mogu se vidjeti na internetskim stranicama Grada Zagreba, objašnjava Hasanbegović.
O tome koja je uloga gradonačelnika u procesu preimenovanja, Hasanbegović kaže: „U cijelom procesu preimenovanja nema uloge gradonačelnika. To je pitanje isključivo nadležnosti Gradske skupštine. Gradonačelnik, kao i svaki građanin, može biti predlagatelj.“
Tko je predložio preimenovanje Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske?, upitan je Hasanbegović.
„U konkretnom slučaju radilo se o dva prijedloga. Prijedlogu gradonačelnika Grada Zagreba i prijedlogu zastupnika Gradske skupštine izabranih s liste Brune Esih koji sada čine klub stranke Neovisni za Hrvatsku.“
Koja su mjerila za preimenovanje?
„Prijedlozi za uvrštenje u fond moraju biti obrazloženi i sadržavati sve podatke, o zemljopisnim pojmovima, toponimima, povijesnim događajima, datumima, pokretima, udrugama, ustanovama, osobama… Taj zahtjev mora biti pismeno obrazložen s argumentima zašto bi ta osoba, toponim ili pojam trebali biti uvršteni u fond imena. O tome na kraju odlučuje nadležni skupštinski odbor i ako prođe tu proceduru naći će se pred Gradskom skupštinom koja će većinom glasova donijeti odluku. Gradska skupština ima 51 zastupnika, natpolovična većina jesu 26 zastupnika“, objasnio je predsjednik Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Grada Zagreba.
Velik je broj prijedloga pa vrijeme promjene imena ovisi o procjeni Odbora.
„Nadležni skupštinski odbor donosi odluku i ukoliko se ta odluka usvoji, može se naći već na sljedećoj skupštini . Ovdje je još jedna bitna odredba da je o svakom prijedlogu potrebno dobiti mišljenje nadležnog Vijeća Gradske četvrti koje se mora izjasniti u roku 30 dana o tom prijedlogu. Ukoliko se ne izjasni u tom roku, smatra se da je taj prijedlog prihvaćen. No u konačnici, mišljenje Vijeća Gradske četvrti nije obvezujuće. U svakom slučaju, radi se o proceduri od 2 do 3 mjeseca“, tvrdi Zlatko Hasanbegović.
U zagrebačkom naselju Dubrava pokrenut je projekt imenovanja ulica po poginulim braniteljima.
O tim preimenovanjima će, sukladno proceduri, odlučivati nadležni skupštinski odbor, kaže Zlatko Hasanbegović i dodaje kako svakodnevno pristižu različiti prijedlozi.
Osim Trga Republike Hrvatske, bilo je još nekih preimnovanja za vrijeme njegova mandata, kaže Hasanbegović.
„Riječ je o hrvatskim braniteljima stradalima u Domovinskom ratu koji su dobili svoje ulice. Posljednji prijedlog koji se tek treba naći pred Gradskom skupštinom je imenovanje ulice u novom naselju Podbrežje po stožernom generalu Janku Bobetku”, zaključio je Zlatko Hasanbegović.
Izvor: narod.hr/HRT
