Europska unija od 2009. godine obilježava dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih ideologija posebno komunizma/staljinizma, nacizma i fašizma.
Za sjećanje na milijune žrtava odabran je 23. kolovoz. Taj datum nije izabran nasumce, ili stoga što se na njega ništa nije obilježavalo već stoga što je tog datuma, 23. kolovoza, 1939. godine potpisan Sovjetsko-njemački pakt o nenapadanju.
Pakt je poznatiji pod imenom Ribbentrop-Molotov pakt prema dvojici ministara vanjskih poslova zemalja koje su ga sklopile. Trebali bismo se pitati zbog čega je taj pakt toliko važan da ga se spominje 70 godina poslije i je li imao ikakvog utjecaja i na našu domovinu.
Tko su bili potpisnici
Joachim von Ribbentrop započeo je svoju karijeru diplomata kao poslovni čovjek koji se stavio na raspolaganje Adolfu Hitleru i Nacionalsocijalističkoj radničkoj partiji Njemačke. Bio je čovjek od Hitlerova povjerenja, veleposlanik u Velikoj Britaniji te ministar vanjskih poslova Trećeg Reicha od 1938. do 1945. godine. Vrhunac njegove karijere dogodio se 23. kolovoza 1939. godine kada je u ime Trećeg Reicha potpisao u Moskvi Sovjetsko-njemački pakt o nenapadanju. Nakon rata na suđenju ratnim zločincima u Nürnbergu Joachim von Ribbentrop osuđen je na smrt vješanjem zbog ratnog zločina započinjanja Drugog svjetskog rata i omogućavanja holokausta. Kazna je izvršena 16. listopada 1946. godine.
Vjačeslav Mihajlovič Molotov bio je sovjetski političar i diplomat, štićenik Josifa Visarionoviča Staljina, čija karijera započinje početkom tridesetih godina. Od 1930. do 1957. bio je predsjednik vlade, zamjenik predsjednika vlade i/ili ministar vanjskih poslova SSSR-a. Do svoje smrti 1986. branio je Staljina i njegove postupke. Staljin se smatra odgovornim za smrt preko 30 000 000 ljudi.
Tajni dio sporazuma
Ribbentrop-Molotov pakt imao je dva dijela. Prvi, koji je bio javan, bio je dogovor o 10-ogodišnjem nenapadanju Trećeg Reicha i SSSR-a. Drugi se dio sporazuma sastojao od tajnih protokola koji su sadržavali sljedeće:
1. Podjela Poljske između Trećeg Reicha i SSSR-a
2. Suverenitet SSSR-a nad Estonijom, Litvom i Latvijom
3. Prepuštanje Finske sovjetskom utjecaju
4. Slobodne ruke Moskvi da od Rumunjske uzme Besarabiju
5. SSSR će opskrbljivati Treći Reich sirovinama
Ključan za početak 2. svjetskog rata
Potpisivanje tog sporazuma bilo je ključno za početak Drugog svjetskog rata 8 dana poslije. Dana 1. rujna 1939. godine Treći Reich napada Poljsku, a tom se napadu 17. rujna priključuje SSSR. Vojske se agresora susreću na već prije utvrđenim linijama i zapravo dijele Poljsku. Francuska i Velika Britanija objavljuju rat Trećem Reichu ali ne i SSSR-u (iako su obje zemlje napale i zauzele dijelove njihove saveznice Poljske). Uskoro SSSR zauzima zemlje navedene u Ribbentrop-Molotovljevu paktu dok se Treći Reich okreće osvajanju Zapada. Hitler siguran u mir na Istoku sve svoje snage usmjerava redom na Dansku, Norvešku, Luksemburg, Nizozemsku, Belgiju, Francusku i Veliku Britaniju te potom na Kraljevinu Jugoslaviju i Grčku. Od 1. rujna 1939. do 22. lipnja 1941. Staljin, SSSR i svi komunistički pokreti i partije drže ljestve Hitleru u osvajanju slobodnih zemalja, progonu Židova, Roma i svih nepoćudnih, strijeljanjima – pokoravanju Europe.
Nacisti i komunisti saveznici
Skoro dvije godine, nepuna 22 mjeseca, točno 661 dan Hitler i Staljin, nacisti i komunisti saveznici su u Drugom svjetskom ratu. Pakt je prestao vrijediti 22. lipnja 1941. godine kada je Treći Reich napao SSSR. Koliko su sami sudionici, a i njihovi politički nasljednici bili svjesni odgovornosti za užase i zločine Drugog svjetskog rata govori podatak da su unatoč postojanju originalnih dokumenata negirali postojanje pakta 48 godina, do 1989. godine – do formalnog pada komunističkih sustava.
KPJ na čelu s Josipom Brozom Titom postupa isto – gleda na naciste kao na saveznike. Treći Reich sa saveznicima napada Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja 1941. godine, NDH je proglašena 10. travnja 1941. godine, a ustanak partizana predvođenih Komunističkom partijom Jugoslavije je… pogađate 22. lipnja 1941. Zašto dolazi do ustanka komunista 22. lipnja 1941. godine? Slučajno? Ne, 22. lipnja 1941. godine Hitler prekida svoj savez sa Staljinom započevši napad na SSSR i tada komunisti od gorljivih saveznika nacista postaju gorljivi antifašisti.
Za razliku od nacizma, komunizam se na vlasti održao 45 godina dulje. U Hrvatskoj je danas na vlasti stranka koja je službeno pravna sljednica Komunističke partije. Iz te stranke dolaze predsjednik RH, predsjednik Vlade – pa treba li očekivati da obilježavaju spomendan svojih žrtava? Da se spominju dana kada su sklopili savez s nacistima? Da se prisjećaju sramotnog 661 dana? Da se prisjećaju Jasenovca, Bleiburga i Golog otoka i svih drugih mjesta na kojima su padale žrtve totalitarnih režima? Čovjek bi se sjećao, čovjek bi obilježio žrtvu, svaku žrtvu.
